Da li su prvi buldožeri kojima je započelo rušenje nelegalnih vikendica i splavova podignutih na državnom zemljištu Nacionalnog parka Tara, vesnik okončanja ere besomučne divlje gradnje u Srbiji? Sudeći po izjavama ministarke građevinarstva Zorane Mihajlović, tako bi trebalo da bude.

P { text-indent: 2.5cm; margin-bottom: 0.21cm; direction: ltr; color: rgb(0, 0, 0); line-height: 150%; widows: 2; orphans: 2; }P.western { font-family: „YHelvetica“; font-size: 12pt; }P.cjk { font-family: „Times New Roman“,serif; font-size: 12pt; }P.ctl { font-family: „Times New Roman“,serif; font-size: 10pt; }

Ona je, naime, najavila da će od milion i po objekata podignutih bez dozvole većina biti legalizovana, ali da će se rušiti sva bespravna zdanja u parkovima prirode i zaštićenim područjima, pa posle Tare, uslediće akcija na Goliji i Staroj planini. Stav o ostalim divlje podignutim objektima gde legalizacija nije moguća, još nije izgrađen, ali je ministarka pozvala lokalne samouprave da „počiste u svom dvorištu“, dok će republička administracija, rekla je, rešiti pitanje gradnje u zaštićenim zonama.

Reč je o više od 70 objekata podignutih u pet nacionalnih parkova, za koje od 2010. godine postoje izvršna rešenja o rušenju, a većina, čak 65, nalazi se na obali jezera Perućac, u parku Tara. Vlasnici tih zdanja, koji ih nisu uklonili u dobijenom roku od gotovo šest meseci, kada se u zoru pojavila mehanizacija firme koju je za rušenje angažovalo ministarstvo, pribegli su oprobanom receptu – protest zbog koga je u zoni rušenja moralo da bude angažovano i nekoliko desetina policajaca pod punom opremom. Javnost ipak nije blagonaklono dočekala taj vid bunta protiv države, a to nije promenio ni „argument“ ispisan na majicama ljutih vlasnika nelegalnih vikendica – „Prvo Tominu, pa moju“.

Sve u svemu, prva akcija rušenja protekla je bez većih potresa, očekuje se da će tako biti i kasnije, kada na red dođu eventualno nova rešenja po predmetima koji su još u postupku. Svrha je da se spreči dalje nicanje divljih naselja, a u prilog tome trebalo bi da je i novi Zakon o planiranju i gradnji, kojim je značajno pojednostavljena procedura za dobijanje dozvola. Činjenica je da su upravo komplikovane i neizvesne papirološke procedure do sada bile glavni generator bespravne gradnje (ali i korupcije u državnom aparatu) kao i da i dalje postoje otpori u lokalnoj administraciji koja bi trebalo da primeni novi Zakon i jednošalterski sistem izdavanja dozvola.

Uz to ide i pitanje na koje za sada nema odgovora, a to je da li će akcija rušenja, od republike do lokala, biti sprovedena do kraja i bez zaobilaženja „važnih“ vlasnika. A upravo se na toj relaciji lomi jedan od najvažnijih problema našeg sistema – vladavina prava.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari