Norveška, „zemlja sa hiljadu fjordova“, koja je u proteklih pola veka postala sinonim za toleranciju i uvažavanje ljudskih prava, suočava se s tragedijom neslućenih razmera. Vest da je Anders Bering Brejvik, vođen navodnom željom da „približi revoluciju norveškom društvu“, izveo napade najpre na centar Osla, a potom i na kamp laburističkog podmlatka na ostrvu Utoja, izazvala je nevericu i tugu kod svih ljudi dobre volje širom planete.


Pored neizmernog bola koje osećaju oni koji su izgubili članove porodice, prijatelje i susede, zadat je i ogroman udarac vrednostima po kojima je Norveška planetarno poznata. Da Norvežani decenijama žive u skladu s načelima transparentnosti, govori i činjenica da se u Oslu i drugim gradovima političari i biznismeni neretko šetaju ulicama i vode neobavezne razgovore s običnim građanima. Takođe, podaci o zaradama i bogatstvu ne predstavljaju nikakvu tajnu, budući da se objavljuju u svim nacionalnim listovima jednom godišnje, dok pripadnici šou-biznisa ne kriju brojeve svojih mobilnih telefona, što predstavlja retkost. Imajući u vidu takvu situaciju, ne čudi činjenica što je slavni norveški pisac Justejn Gorder u romanu Devojka s pomorandžama, svojevrsnoj odi životu, napisao: „Živimo u jednoj velikoj bajci.“

Idilična situacija vladala je prethodnih godina i na ostrvu Utoja, gde su se okupljali politički aktivni omladinci da bi igrali fudbal i učestvovali u debatama s aktuelnim i bivšim liderima Laburističke partije. Nažalost, sve se izmenilo kada je napadač usmrtio najmanje 86 osoba, uglavnom između 14 i 18 godina starosti. „Ono što je nekada predstavljalo raj za mlade ljude, pretvoreno je u pakao“, kazao je predsednik vlade u Oslu Jens Stoltenberg. Ističući da je reč o nacionalnoj tragediji, on je poručio da niko neće uništiti norvešku demokratiju i ideale Norvežana za bolji svet.

Gnusni zločin u Norveškoj treba da posluži kao podsetnik ne samo toj državi već i zemljama širom sveta da je neophodno da intenziviraju saradnju u cilju borbe protiv ekstremizma svih vrsta i oblika, koji predstavlja planetarnu pošast. Istovremeno, potrebno je da oni koji su nezadovoljni svojim položajem u određenim društvenim zajednicama ili državnim poretkom shvate da „krive Drine“ treba ispravljati samo mirnim putem, uz poštovanje pripadnika svih drugih vera i nacija. U suprotnom, postoji opasnost da će se obistiniti reči Mahatme Gandija da će „oko za oko oslepeti čitav svet“.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari