Ne računajući dva bombardovanja – savezničko u Drugom svetskom ratu i NATO 1999, pre desetak dana na barikadama kod administrativnog prelaza Jarinje prvi put direktno na terenu, a na različitim stranama našli su se domaći Srbi i Amerikanci iz sastava Kfora. Epilog – više ranjenih srpskih civila i nemačkih vojnika iz Kfora, natezanja u vezi s „objektivnom međunarodnom istragom“, jer čak i na srpskoj strani postoje „kućna“ neslaganja oko toga šta se na Jarinju zaista dogodilo.


Kosovski Srbi krivca vide u Kforu, koji je „pucao na nenaoružan narod“. Kfor tvrdi da je delovao u okviru ovlašćenja i da neće biti istrage. Čak je i Kosovska policijska služba, prema izveštajima agencija, imala čitavih 15-ak minuta za uviđaj, jer je Kfor „čistio“ tragove incidenta. Na stranu spekulacije da su tog dana na Jarinju bili američki vojnici koji su, navodno, na KiM, u Bondstil došli na „odmor“ iz Iraka i koji su posle pucnjave odmah vraćeni u ovu vojnu bazu. Izvori na terenu čak tvrde da se o Kforovom pucanju po svojim redovima, navodno, pričalo i na poslednjem sastanku ministara država članica NATO.

S druge strane, pojedini srpski političari u Beogradu, pozivajući se na bezbednosne službe, tvrde da je „na pripadnike Kfora prva nasrnula organizovana i naoružana grupa Srba“. Pojedini mediji pronašli su i „krivca“ – Zvonka Veselinovića, koji negira optužbe da je „organizator napada na Kfor“ i „glavni švercer nafte i cigareta na severu KiM“. Povodom „slučaja“ Jarinje oglasili su se gotovo svi: ministri, stranke, Srbi sa KiM, novinarska udruženja…, jedino odbor za bezbednost Skupštine Srbije ne vidi razlog zašto bi se sastao. Navodno, ni ponovljeno pregledanje višesatnog snimka s Jarinja uoči vikenda nije pomoglo domaćim službama da utvrde ko je na Jarinju prvi počeo. „Gandijevska“ taktika Srba severa KiM da na jednu uklonjenu barikadu podižu dve nove, na Jarinju je dovela do pucanja.

I, šta sad? Dok Priština i Kfor uklanjanje barikada tretiraju kao „rat nerava“, na Beogradu je da hitno iznađe rešenje za prelaze na severu KiM i pristane na, kako mnogi predviđaju, završnicu tehničkog dijaloga u Briselu. Rok: možda Miholjdan (12. oktobar), ali ne mora da znači. Zapadu ostaju još dva meseca za igranje „štapom i šargarepom“.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari