Tako glasi slogan ovogodišnjeg kongresa Međunarodnog PEN-a, koji se tokom ove nedelje održava u Beogradu. Taj slogan na najbolji način ilustruje prvi član Povelje ove najznačajnije međunarodne literarne organizacije – „Književnost, mada nacionalna po poreklu, ne zna za granice, i treba da služi kao zajedničko dobro naroda uprkos političkim ili međunarodnim promenama.“


Međunarodni PEN je najveća svetska federacija pisaca, prevodilaca, urednika i izdavača, a godišnji svetski kongres je najznačajniji javni događaj u radu ove organizacije. Osnovan 1921. godine u Londonu, sa ciljem organizovanje pisaca protiv rata i za dostojanstvo pisane reči i odbranu ljudskih i građanskih prava, on okuplja pisce iz 91 države sveta, udružene u 144 ravnopravna centra Međunarodnog PEN-a. Naziv PEN nastao je prema engleskoj reči koja označava „pero“ (pen), a čija tri slova istovremeno predstavljaju akronim za Pesnike, Esejiste i Noveliste. Nezvanično tumačenje značenja akronima PEN čulo se 1937. godine na kongresu u Parizu: Paix entre nous (Mir među nama). PEN često pokreće različite peticije kojima se traži oslobađanje pisaca zatočenih zbog njihovog pisanja, političkih stavova, javnog delovanja, ali u svojim saopštenjima osuđuje progon i drugih umetnika i ukazuje na kršenja ljudskih prava i ugrožavanje slobode govora i misli.

Beogradski kongres Međunarodnog PEN-a prvi je u istoriji ove organizacije koji će se održati u Srbiji, i to u godini u kojoj se obeležava 90 godina Međunarodnog PEN-a i 85 godina Srpskog PEN centra.

Srpski PEN, čiji je prvi predsednik bio Bogdan Popović, osnovan je u februaru 1926. na inicijativu Isidore Sekulić, koja je bila prvi sekretar. Ovdašnji PEN prošao je kroz razne odnose sa državom – od podrške u prvoj deceniji, kada je održan i kongres međunarodnog PEN-a u Dubrovniku 1933. godine i osuđeno nacističko spaljivanje knjiga, preko optužbi da je prozapadna organizacija, zbog kojih je i prestao da radi početkom Drugog svetskog rata i obnovljen tek 1962. godine. Čelnici PEN-a Svetislav Stefanović, Grigorije Božović i Branko Popović streljani su, a mnogi članovi te organizacije doživeli su progon. Inicijativu za ponovno pristupanje Jugoslavije Međunarodnom PEN-u dao je Ivo Andrić. „Tokom proteklih 80 godina taj centar bio je prozor kroz koji se „provetravala“ srpska književnost, otvorio joj vrata ka svetu i nikada nije uradio ono što nije trebalo“, rekao je povodom osamdesetogodišnjeg jubileja Srpskog PEN-a Predrag Palavestra, dugogodišnji predsednik ove organizacije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari