Narodna banka Srbije je nezavisna institucija. To znači da sve svoje odluke donosi sama, bez uticaja Vlade, a za sve svoje poteze odgovara samo Narodnoj skupštini. Ako je to tako, zašto onda guverner te banke Dejan Šoškić svako malo pa ide u Nemanjinu 11 da se premijeru Mirku Cvetkoviću pravda za svoje postupke ili da pravila NBS-a menja tako da bi što bolje odgovarala političkim projektima političkog vrha.


Poslednji primer bio je prekjuče kada je Cvetković pozvao Šoškića da dođe da mu objasni zašto je uveo obavezu polaganja učešća od 20 odsto na sve buduće stambene kredite. Premijer se zbog ove mere zabrinuo pošto je dan-dva ranije, ministar za prostorno planiranje Oliver Dulić izjavio kako će ova mera ugroziti srpsku građevinsku industriju, koja se i ovako nalazi u teškoj situaciji. Ministar, doduše, nije pomenuo da je ta industrija u tu situaciju dobrim delom i došla, jer je on doneo zakon koji je praktično zaustavio izdavanje građevinskih dozvola, ali je to manje bitno. Na koncu je guverner odbio da se vidi s ministrom, ali je otišao do premijera. Nakon sastanka nije izdato saopštenje, pa se ne zna šta su Cvetković i Šoškić dogovorili, ali pošto će o istoj temi diskutovati i naredne nedelje, verovatno je da nisu dogovorili ništa.

Ono što, međutim, zabrinjava, nije to što premijer i guverner razgovaraju, već način na koji se to čini. Umesto komunikacije, ovde kao da je na delu raportiranje. Guverner donese odluku pa ga „šef“ zove da ga propita o tome. Sumnju u stvarnu nezavisnost NBS-a pobuđuju i neki raniji potezi. Tako, kad je pre dva meseca Cvetković najavio mere za poboljšanje standarda i položaja zaduženih građana, Šoškić je da pomogne promenio način obračuna kreditne sposobnosti, tako da za istu platu građani sada mogu da uzimaju mnogo veće kredite. Objašnjenje je bilo da će svako za sebe najbolje proceniti koliki kredit može da vraća i neće uzimati preveliki zajam. Danas, kada je podizanjem učešća za stambene kredite otežano njihovo uzimanje, objašnjenje je da se tako građani štite od prevelikog zaduživanja i deviznog rizika. Pa ta dva objašnjenja protivreče jedno drugom.

Nezavisnost centralne banke u svakoj zemlji je od neprocenjive važnosti za njenu privredu. Ona je korektor fiskalne samovolje izvršne vlasti i garant finansijske stabilnosti. Zbog toga i privid narušavanja njene samostalnosti može imati dalekosežne posledice. O tome bi i premijer i guverner trebalo da razmisle, a možda i porazgovaraju.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari