Susret predsednika Francuske Fransoa Olanda i nemačke kancelarke Angele Merkel u Remsu, povodom 50-godišnjice pomirenja dveju država, nekadašnjih ljutih neprijatelja, protekao je u nedelju bez mnogo popovanja. „Ne želimo da propovedamo, samo da damo primer“, rekao je Oland.


Primer su, međutim, već dali njihovi prethodnici Šarl de Gol i Konrad Adenauer, koji su 1962. na istom mestu, u katedrali u Remsu, jednom od toponima nemačko-francuske ratne prošlosti, simbolički pomirili dve nacije. Temelj pomirenja i današnje Evropske unije, kao vrhunca projekta pacifikacije i prosperiteta sa jasnijom vizijom budućnosti od politika koje se Evropljanima danas nude, najpre u formi Evropske zajednice za ugalj i čelik, dat je nekoliko godina ranije. To je, takođe, bio primer iz kojeg je proistekla jedna zdrava epoha.

Istina je da se minule nedelje u Remsu nije imalo o čemu propovedati. Još jednom je potvrđena neizvesna budućnost Evrope koja je sada ponovo primer, ali neslavan. Kako je na odlasku sa čela Svetske banke nedavno poentirao Robert Zelik, rastuće svetske ekonomije Evropu posmatraju sa zebnjom, kao duboko problematični region čije ekonomske nevolje prete da „zapale“ ostatak sveta. Zvuči realno, uprkos odgovornosti Amerike za krizu.

Oland je Merkelovoj pompezno predložio „otvaranje novih vrata“ za još snažnije prijateljstvo dva naroda, bez daljeg obrazlaganja/popovanja. Merkelova je bila konkretnija i ponovila svoje zalaganje za dalju političku integraciju Evropske unije na koje Pariz ne gleda blagonaklono. Pozvala je ostale u EU da se takvoj integraciji pridruže, pored Francuske i Španiju i Italiju koje, međutim, sve zajedno, teže politici ekonomskog rasta nasuprot kancelarkinoj strogoj štednji. A Francuska, tradicionalno, ne srlja kada je o suverenitetu reč.

Ocenjuje se da su predvodnici dveju zemalja u Remsu bili prisni, oslovljavali su se „dragi Franosa“ i „draga Angela“ i da je to, možda, dobar znak, jer su prethodni njihovi susreti bili formalniji, hladnjikavi. Utešno je uveravanje Merkelove i Olanda da bez obzira na ispoljene razlike dele iste vrednosti, da sukoba nema, da evropskom projektu ne preti urušavanje, te da otud njih dvoje ne treba previše ni da rmbaju u unapređivanju međusobnih odnosa.

Uprkos i jednom lošem „znaku“ – skrnavljenju grobova nemačkih vojnika iz Prvog svetskog rata nedaleko od Remsa uoči svečanosti.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari