Ni MMF više nije što je nekad bio. Najmanje voljeni kreditor, partner kojem se okreću samo najočajniji, makroekonomski ekvivalent batinaša, Fond je postao institucija s kojom razgovori pre podsećaju na odlazak kod psihologa nego kod zubara, kako su do pre samo godinu-dve naši političari gledali na dolazak misija iz Vašingtona.


Da li je novootkrivena tolerancija dobar ili loš pomak, verovatno još ne znaju ni u samom Međunarodnom monetarnom fondu, ali je činjenica da je taj mekši pristup umnogome zaslužan za tako brz i lak dogovor MMF-a i Vlade Srbije pre dva dana oko novog aranžmana i brisanja svih ranije postavljenih ekonomskih ciljeva za 2011. godinu u Srbiji.

Do pre samo nekoliko meseci Fond je beskompromisno insistirao na deficitu od 4,1 odsto. Kad su u sredu sedali na avion za Ameriku manjak u državnoj kasi pomeren je na 4,5 odsto – tričavih 13 milijardi više. Projekcija privrednog rasta prosto je sasečena sa dosadašnjih tri odsto na samo dva. Inflacija će biti „ispod 10 odsto“, a trebalo je da bude šest. Jednostavno govoreći, nijedan cilj koji su Vlada i MMF postavili za ovu godinu neće biti ostvaren, ali izgleda da to ni jednima ni drugima ni najmanje ne smeta.

Pitanje rasta je naročito bitno. Prema strategiji razvoja Srbije do 2020. godine prosečan rast BDP-a treba da bude čak 5,9 odsto, a glavni preduslov za uspeh je da se u ovoj i u narednih nekoliko godina ostvare postavljeni ciljevi. MMF je sada revidirao ne samo rast za 2011. već i za 2012. godinu kada će prema najnovijim projekcijama BDP skočiti za samo tri, umesto ranije predviđena četiri procenta. To sve znači da strategija razvoja Srbije do 2020. godine predsednika Borisa Tadića ubrzano pada na kolena, što je možda i očekivano s obzirom na to da su je mnogi u startu smatrali isuviše optimističnom.

Drugi problem su naše institucije. Narodna banka Srbije je pre samo par nedelja potvrdila svoju projekciju privrednog rasta od tri odsto. NBS još nije izašla sa novom projekcijom, ali ako je promeni biće zanimljivo čuti šta se to toliko značajno promenilo u proteklih par nedelja što je tako drastično i tako naglo oborilo šanse za veći rast.

Još je zanimljiviji slučaj Fiskalnog saveta. U pitanju je nezavisna institucija koja bi trebalo da se stara o tome da Vlada ne krši fiskalna pravila, odnosno da recimo deficit ne bude viši od ranije utvrđenih 4,1 odsto. Par sati pošto je objavljen dogovor sa MMF-om Savet je saopštio da je širenje manjka sasvim u skladu sa fiskalnim pravilom. Obrazloženje – manji privredni rast znači da je potreban veći deficit, tako da je sve u redu. Kao i svi drugi i Savet je odjednom shvatio da će rast biti manji, iako do srede niko u Srbiji na tako nešto nije ni pomišljao. Pre nego što je sklopljen dogovor sa MMF-om, stručnjaci i naročito privrednici smatrali su da bi podizanje deficita obesmislilo zakon kojim su u Srbiji uvedena fiskalna pravila. Da li je zakon zaista obesmišljen, neka svako proceni za sebe.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari