U ovom trenutku, izjava predsednika Olanda da je Francuska u ratu, postavlja se kao pitanje kontrole granica u Evropi. Slično kao što je nakon 11. septembra 2001. i terorističkog napada na Ameriku, donošenjem Patriotskog zakona, deo građanskih sloboda suspendovan u korist kolektivne bezbednosti, sada se očekuje i odricanje od dela evropskog modela slobode kretanja.

Pojedini analitičari govore i o unazađenju evropske civilizacije, čije uzroke traže u događajima i procesima van Evrope, ali na koje utiču evropske poslovne i političke elite. Kakav god da sada bude odgovor te elite i u kakvo god političko rešenje bude uobličen, sve čvršća kontrola granica unutar EU, kao i prema susedstvu, jeste proces koji traje mesecima unazad. Uslovljeni sve većim prilivom izbeglica sa Bliskog istoka, u Briselu su svi važni događaji, dogovori i političko-finansijski aranžmani vezani za strože granične režime i migracionu politiku. Petak 13. u Parizu je doveo do ubrzanja ovog procesa, a efekti se očekuju koliko u petak na samitu u Briselu.

Šta to praktično znači za Srbiju kao zemlju kandidata? Razdvajajući viznu liberalizaciju koja, prema svim pokazateljima neće biti dovedena u pitanje, izvesno je da će mera zatvaranja granica Slovenije, Hrvatske, Austrije i Mađarske za migrante, u prvom talasu veći broj njih nego što je dosad bio slučaj, zaustaviti na tlu Srbije. Vlada Srbije dosad je, sudeći prema izjavama i ponašanju čelnika na terenu, računala sa usporavanjem zbog zimskih meseci, kao i dosad usaglašenih pooštrenih mera, ali i obaveza na koje su evropski i balkanski susedi preuzimali.

Međutim, usled događaja prethodnih dana i svu moguću eskalaciju, teško da je bilo očekivati, a još više promenu pravila igre. Odnosno, da pomenute preuzete obaveze možda neće važiti, te da će se u promenjenim okolnostima, države kako na zapadnobalkanskoj ruti, tako bogami i „stare članice Evropske unije“ rukovoditi odlukama pod pritiskom javnog mnjenja i birača i u skladu sa procenom okolnosti. Za Beograd su u tom kontekstu, od ključne važnosti i odluke u Skoplju i Atini. Iz Vlade Srbije se već čuju upozorenja o broju izbeglica koje treba zbrinuti ukoliko se spuste granične rampe, a priliv migranata sa juga ostane na istom nivou. Zaključak o potrebi čvrstog zajedničkog dogovora i vrednosni sud o potrebi očuvanja evropskih vrednosti, može pasti pred realnošću, odnosno lančanom reakcijom zatvaranja prelaza. Upozorenja da to može voditi u dalju humanitarnu katastrofu, a samim tim i u produbljavanje političke krize, su i dalje samo to – upozorenja. Odluke su nešto drugo i treba ih sačekati strpljivo.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari