I u Srbiji i u Hrvatskoj u toku je predizborna kampanja. U Hrvatskoj je poodmakla, kod nas se tek zahuktava. Ono što je ponovo povezalo ove dve države, osim predstojećih izbora, jeste dopuna tužbe protiv Hrvatske za genocid, koju je srpska strana predala Međunarodnom sudu pravde u Hagu.

Nezvanično se moglo čuti da je dopuna bazirana na presudi Haškog tribunala protiv hrvatskog generala Ante Gotovine na 24 godine zatvora zbog progona srpskog stanovništva iz Kninske krajine tokom i posle operacije Oluja 1995. Prethodno je Hrvatska tužila Srbiju za genocid, Srbija je uložila kontratužbu. Sud je prihvatio nadležnost, ali se odluka ne može očekivati ubrzo.

Kako izgleda, obe države su u sva tri slučaja – tužba, protivtužba i dopuna protivtužbe – potpuno promašile cilj. Razloge je vrlo ubedljivo u razgovoru za Danas izneo akademik Tibor Varadi, bivši glavni pravni zastupnik Srbije pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu. On kaže da nadležnost suda postoji samo u slučaju genocida, a u ovom slučaju „nedela nisu dostigla stravični prag genocida“. Dodatni argument jeste da ni Haški tribunal za 18 godina rada nikoga nije optužio i osudio za genocid na teritoriji Hrvatske. I opet – ista konstatacija se može primeniti i na srpsku i na hrvatsku stranu. Drugim rečima, troše nam vreme, živce i novac, jer plaćanje zastupnika pred sudom, kao i ceo pravni tim i priprema dokaza, stravično mnogo košta.

Nazad ponovo na predizbornu kampanju u Srbiji. Dopuna tužbe protiv Hrvatske je još jedno državno podilaženje biračima koji imaju desničarske, nacionalističke stavove o samoizolaciji Srbije, svađama sa susedima, neprihvatanju vrednosti EU i takozvanom kontriranju na sve što dolazi iz moderne Evrope. Dakle, upravo suprotno onome što zvanična državna politika propoveda. Zato je i potpuno razuman predlog profesora Varadija da bi dve države trebalo da se vansudski dogovore. Uostalom, EU insistira da se sporovi država koje imaju pretenzije za ulazak u klub sporazumno reše.

Ono što smo do sada videli jeste da ni Srbija ni Hrvatska ne uzmiču. Naprotiv. Obe dodatno zaoštravaju retoriku i odnose. Džaba regionalni samiti, neformalni skupovi po letovalištima i pomirljive izjave o pomirenju u regionu. Srbija i Hrvatska nisu u stanju da prošlost ostave po strani. A to je već dovoljan signal da nam je budućnost neizvesna.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari