Bura u javnosti zbog sadržaja u udžbenicima za srpski: Hrvatski (ni)je južnoslovenski jezik

Međutim, prema saznanjima Danasa, identična formulacija se nalazi u udžbenicima za osmi razred gotovo svih izdavačkih kuća, a nju nisu pisali autori tih udžbenika, već Odbor za standardizaciju srpskog jezika SANU.

Zavod za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja se obratio Odboru za standardizaciju srpskog jezika pri Institutu za srpski jezik SANU zbog toga što je tokom procesa odobravanja udžbenika za osim razred kod teme vezane za podelu južnoslovenskih jezika naišao na različite i međusobno kontradiktorne formulacije različitih autora.

Kako ZUOV nije naučna institucija i ne može da donosi mišljenje o ovom naučnom pitanju, obratio se najvišoj i najkompetentnijoj instanci u državi tražeći precizno uputstvo i formulaciju o grupisanju i podeli južnoslovenskih jezika – objašnjavaju za Danas u ZUOV-u, inače instituciji koja je nadležna za pregledanje rukopisa udžbenika.

„Stav Odbora je da među južnoslovenske jezike treba navesti bugarski, makedonski, slovenački i srpski jezik. Uz srpski jezik u napomeni treba dati da Hrvati, Bošnjaci i neki Crnogorci ovaj jezik nazivaju hrvatski, bosanski/bošnjački i crnogorski jezik“, navodi se u odgovoru ZUOV-u koji je potpisao Sreto Tanasić, predsednik Odbora, a koji su iz ZUOV-a prosledili izdavačkim kućama.

U dopisu se ističe i da je, u vezi sa objašnjenjem lingvistički i politički jezik, na piscima udžbenika da to objasne.

„O tome ima dovoljno u dokumentima Odbora, a tu su i stručnjaci za srpski jezik u Zavodu da provere udžbenike“, piše u odgovoru.

Pomenuta formulacija o tome koji jezici spadaju u južnoslovenske našla se na stranicama gotovo svih izdavačkih kuća, izuzev pojedinih čiji su udžbenici srpskog odobreni pre nešto što je stiglo mišljenje Odbora.

Ovakva formulacija je bila zastupljena i u udžbeniku za prvi gimnazije jednog izdavača, koji je bio u procesu odobravanja početkom 2019. godine i kada je ZUOV sugerisao da ona bude korigovana upravo u pogledu ubrajanja i hrvatskog jezika kao južnoslovenskog, dobio je dopis Odbora sa uputstvom da nije na ZUOV-u da daje mišljenje i sugestije o ovom naučnom pitanju, već da prihvati stav naučnih institucija koje se time bave.

Zbog toga je ZUOV naredne godine, kada su se odobravali udžbenici za osmi razred i zatražio zvanično mišljenje Odbora i uputstvo za izdavače o ovoj temi – kažu u ZUOV-u.

U Hrvatskoj – bura. Pored Tomislava Žigmanova, predsednika Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini, koji je ocenio da se u udžbenicima srpskog jezika negira postojanje hrvatskog jezika, oglasio se predsednik Hrvatske Zoran Milanović, poručivši: „Ne možemo mi odrediti šta će pisati u knjigama u Srbiji, ali možemo početi razmišljati o recipročnim merama“.

Hrvatski premijer Andrej Plenković je kazao da je negranje jezika hrvatske manjine u Srbiji „nedostatak poštovanja prema Hrvatskoj“, dok je za ministra spoljnih i evropskih poslova Gorana Grlića Radmana u pitanju „sramotno ponašanje srpskih vlasti“. Mediji pišu da je Radman uputio protestnu notu Srbiji.

Našem listu je u ZUOV-u potvrđeno da ni BIGZ-ov, ni ostali udžbenici srpskog jezika u kojima se pominje pomenuta formulacija nisu povučeni.

Napominju i da je povlačenje udžbenika u nadležnosti ministra prosvete.