Potvrđujući da je državna kasa prazna, grčka vlada je poručila građanima da njihovi lični računi nisu u opasnosti, pošto se otvore banke posle Silaska Svetog duha na apostole, praznika ovog vikenda. „Mogućnost da se nametne ograničenje na raspolaganje privatnim novcem jednostavno ne postoji“, poručio je Gabriel Sakelaridis u ime Ciprasovog kabineta. To su samo „neodgovorne glasine“ iz opozicije, dodao je piluli za umirenje.


Centralni komitet Sirize je dan ranije glasanjem 95 prema 75 odbio predlog Leve platforme, poslaničke grupe koju u vladajućoj partiji vodi ministar energetike Panajotis Lafazanis, da se pribegne „alternativnim merama“ (po nekim izvorima uključivao je i rusku podršku u gotovini, čega u stvarnosti nema), a istovremeno od visokih zvaničnika se čuje i da Grčka nema novca da namiri junsku ratu MMF-u, kao i da je „vladina dužnost da ispunjava obaveze“ i da na tome radi („ostaje još četvrtina posla“). Stranka Ciprasa pritom ponavlja da „plate u državnom sektoru i penzije imaju prednost“, za jun je to milijarda evra, dok istog meseca rate strancima prispevaju vratolomnom brzinom i u ošamućujućim iznosima. Reči utehe u takvom kaleidoskopu su dobrodošao melem, mada se teško nazire zajednički imenitelj i trajno isceliteljsko dejstvo u „lečenja naroda“.

Za pola godine, od skupštinskih izbora i obrazovanja radikalno leve vlade, začinjene partnerom iz tvrde desnice, iz grčkih banaka je povučeno oko trideset milijardi evra, a svako dalje pražnjenje opasno vodi njihovom kolapsu. U letnjim mesecima na redu su posebno velike isplate državne kase – stranim poveriocima: u junu 6,7 milijardi evra; u julu šest milijardi; u avgustu preko četiri milijarde. Ukupan dug Grčke je 320 milijardi evra, Nemačkoj pripada pedeset šest. Atini je očajnički neophodna poslednja tranša (dogovorene sa prethodnom vladom) transfuzije, aranžmana sa trojkom (EU, Evropska centralna banka, MMF), koja se i posle više meseci pregovora neprekidno izmiče, nastojanjem Sirize da ublaži uslove ubrizgavanjem svojih predizbornih obećanja biračima. Ministar Lafazanis, „tvrda levica“ Sirize, partijskim aktivistima govori da vlada mora da pripremi narod za slučaj na narednih dana ne bude sporazuma.

Po istraživanju naručenom od (provladinog) lista Avgi, pedeset četiri odsto upitanih podržava dalje pregovore, uprkos – kako primećuje Bi-Bi-Si – „zabrinutosti da je zemlja dovedena na ivicu finansijskog ponora“. Ovo merenje raspoloženja pokazuje da je šezdeset procenata anketiranih sigurna da Grčka mora da pruža otpor daljim merama odricanja, ali 89 odsto se protivi smanjivanju penzija i samo nešto manje masovnom otpuštanju. Britanski radio, međutim, podseća da je Cipras „upozorio svoje pristalice sa krajnje levice, među kojima su i mnogi novoizabrani članovi parlamenta sa malo iskustva u pregovorima sa EU, da moraju da prihvate kompromis sa kreditorima“. Pritom premijer i od poverilaca nastavlja da traži „potrebne ustupke“, upućujući restruktuiranje dugova i investicione programe.

Ugledni atinski dnevnik Katimerini posvećuje značajan prostor analitičaru agencije Rojters, koji istražuje puteve iz helenskog lavirinta: „Većina scenarija sa kojima se suočava Grčka je sumorna. Ali još ima šansi da se sve ne završi tako loše. Bitan prvi korak je da se Atina sa kreditorima kratkoročno složi da se oslobodi sedam milijardi evra zajma i izbegne bankrot, koji preti već sledećih nedelja. Ciprasova „nada u sporazum“ možda nagoveštava da je konačno spreman na kompromis. Sa druge strane evrozona i MMF treba da budu spremni na kompromis oko reforme tržišta rada. Najbolji način za razrešenje su novi izbori.“

Sveže potvrđen Ciprasov mandat – ovakvim razmišljanjem – premijeru bi bio prilika da se oslobodi „čvrste ruke“, pobunjenika u sopstvenoj stranci, pružio bi kreditorima više poverenja da će se Atina držati obaveza, što otvara put dolasku novca. Ovakav politički manevar je, kažu, bolji od referenduma, kojim bi se takođe potvrdilo poverenje premijeru, ali bi mu ostao sadašnji teret nepomirljivih partijskih drugova. „Liči na bajku, ali je ovakva priča jedna od malog broja bez nesrećnog kraja“, ocenjuje jedan od komentatora ponude pročitane u Katimeriniju. Kolumnista Aleksis Papahelas upućuje na složenije preispitivanje: „Nikad nećemo krenuti napred sve dok ne prestanemo da vidimo teorije zavere kao objašnjenje složenih činjenica. Da li je to moguće? Nema lakog odgovora. Nema ni kraja nesuvislim pričama sa usana političara, sveštenika i televizijskih sveznajućih mudraca. Ni ova sadašnja, ni bilo koja druga vlada, nikad neće uspeti da očisti kuću, pre nego što nađe način da ukroti „zver populizma“.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari