U Grčkoj je otvorena još jedna Pandorina kutija. Ona mitološka dobro je poznata: Bog vatre i zanatstva Hefest u svojoj kovačkoj radionici je stvorio prvu ženu. U početku je bila samo kip od metala. Bila je toliko lepa da je Zevs odlučio da joj podari život.

Zatim su je svi bogovi nečim darivali. Dobila je lepotu, zavodljivost, pamet, darovitost, uverljivost. Hermes, bog trgovine, joj je podario lukavstvo i lažljivost, dok je od Here stekla radoznalost, koja joj nikad ne daje mira. Zevs je Pandoru poslao Epimeteju da je uzme za ženu. Kao svadbeni poklon je bila veoma lepa kutija, ukrašena dragim kamenjem i zlatom, ali je bila zaključana. Zevs im je uručio ključ, ali je opomenuo Pandoru da – ukoliko želi da srećno žive – kutiju nikad ne otvara. Došavši među smrtnike radoznalost je nadvladala razum; kovčeg je otklopljen i iz njega su počele da izlaze sve nevolje ljudskog roda. Ostala je samo nada, kao uteha čovečanstvu.

U nemilosrdnoj stvarnosti, u Atini je javnosti otškrinuta helenska „Pandorina kutija“ ovog vremena: novine su objavile listu imena dve hiljade Grka, među njima veoma uglednih, koji su velike sume novca preneli na račune švajcarske HSBC banke, a mnogi od njih su osumnjičeni da tako izbegavaju poreze, kakvi su sudbina običnih građana.

Uporni istraživač, izdavač magazina Hot dok i producent TV programa, čiji je naziv upravo Pandorina kutija, Kostas Vaksevenis je po odmah raspisanoj poternici uhapšen, „osnovano osumnjičen za povredu privatnosti“.

Na šarolikom popisu se pominju političari, ministri, biznismeni, državni savetnici, ali i glumci, lekari i arhitekti, pa i domaćice i penzioneri – navodi ugledni atinski dnevnik Katimerini. „Umesto da šalju u zatvor poreske prevarante i ministre, koji su u rukama već dugo imali ovaj papir, pokušavaju da uhapse istinu i slobodu štampe“, poručio je Vaksevenis.

Studija o naplativosti obaveza, kako je prenose agencije, sabira da vladu begunci od poreza godišnje koštaju čak 28 milijardi evra Domaći propisi, inače, dozvoljavaju otvaranje poštenih računa u inostranstvu.

Spisak, beleži agencija AFP, davno je jedan revnosni bankarski službenik predao Kristin Lagrad, tada francuskoj ministarki finansija, sada direktorki Međunarodnog monetarnog fonda, koja je još pre dve godine listu imena predala vlastima Grčke, u ruke odgovornom ministru.

Kasniji trag, posebno zaštićenog diska ili dragocenog kompjuterskog „umetka istine“, gubi se između bivših i sadašnjih nadležnih državnih gospodara sudbine. U lavirintu su i najviši zvaničnici socijalističkog Pasoka i desnog centra Nove demokratije, po redosledu – kako su se smenjivali na položajima. To je pravi izvor ogorčenja „smrtnih“ Grka, pritisnutih neprekidnim stezanjem omče odricanja „za opšte dobro“. Bankarske pošiljke u Švajcarsku nisu im naročito iznenađenje, a imena su više „poslastica“ poslužena javnosti, ali „Lagard lista“ u javnom izdanju sigurno podstiče revolt protiv nedodirljivih.

„Objavljivanje popisa „Švajcaraca“ (makoliko mnogi tvrde da više nisu klijenti HSBC, pa i da nisu ni bili) izvesno će raspaliti požar prema političkim liderima, koji su moguće nedovoljno raspoloženi da istražuju rad poslovne elite, sa kojom često imaju bliske veze, dok se srednja i siromašnija klasa bori sa sve višim taksama i poreznicima“, učtivo zaključuje atinski izveštač Njujork tajmsa.

Pripremljeni izveštaj Trojke – evropske i svetske službe spasavanja Grčke od bankrota – koji će se zvanično objaviti u novembru, otkriva nedeljnik Špigl, propisuje da Atina „mora da sprovede daljih 150 reformi“. Neke, dodaje se u oceni, „drastično znače gubitak suverenosti“. Dalja pomoć će, naime, biti na posebnom zamrznutom računu, pod kontrolom kreditora, a biće oslobađan, kako „finansijsko i ekonomsko lečenje bude napredovalo“; imaće pravo da automatski povećavaju lokalne takse i poreze, ako bude varanja u igri. Zahtevaju se, takođe, novi zakoni za lakše otpuštanje i određivanje minimalnih zarada.

Za uzvrat, Grčkoj će biti date dve dodatne godine – do 2016 – da ostvari zamišljene budžetske ciljeve, što će partnere koštati trideset osam milijardi evra po računici MMF, dok su EU i Evropska banka sa trideset, skromnije u prognozi. Po Špiglovom uvidu u nalaz Trojke Grčka je ostvarila šezdeset odsto zahtevanih reformi, o dvadeset procenata vlada još raspravlja, a ostatak je još nenačet.

Antički bogovi su na vreme upozoravali. Izgleda, nedovoljno se pamti.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari