Valjda je to dobra vest za postkonfliktni Zapadni Balkan – Ceca Ražnatović pohvalila se ovih dana kako njenu muziku slušaju Albanci u Crnoj Gori i da su spremni da na svadbama izdvoje orkestrima dobre svote da bi izveli neki od njenih hitova. Među kosovskim Albancima pevačica je nepoželjna, ne sluša se javno, kako pišu beogradske novine, ali tajno, zato, još kako. Među poštenim Albancima, valjda?

Sa konfliktong istoka Evrope stižu sasvim drugačije vesti: predsednik Ukrajine Petro Porošenko potpisao je drugog aprila zakon kojim se na televizijama u toj zemlji zabranjuje emitovanje ruskih filmova. Kijev post precizira da su zakonom utvrđene tri zabrane. Prva određuje da je nezakonito emitovanje filmova, TV serija i programa koji „glorifikuju vladu“, oružane snage i „druge kaznene agencije agresorske države“ snimljenih od 1991, odnosno od raspada SSSR-a. Prema drugoj, precizira se da su nepoželjni ruski filmovi produkovani od 1. januara 2014, što se poklapa sa svrgavanjem Janukoviča i okretanjem Ukrajine Zapadu. Ovoj odredbi bliska je još jedna koja zabranjuje emitovanje filmova čiji glumci predstavljaju „pretnju po nacionalnu bezbednost“ zbog svojih postupaka ili izjava. Već je ustanovljena crna lista na kojoj je, na primer, ruski glumac Mihail Porečenkov koji je, navodi Kijev post, na televiziji Novorusija prikazan kako puca na ukrajinske trupe. Sovjetski filmovi i dalje će biti prikazivani „kako se ne bi ljutila stara, nostalgična populacija“. A šta će sada da rade ukrajinske televizije koje su i do 12 sati dnevno emitovale veoma gledan program na ruskom? Pa, zameniće ga jeftiniji sadržaji evropske i američke produkcije, a ruske emisije ionako nije tražila publika nego oligarsi, smatra poslanik Vrhovne rade Mikola Knjažicki, osnivač jedne privatne televizije koji je pisao zakon.

Ruska agencija Sputnjik izveštava kako su komandanti ukrajinskih dobrovoljaca na istoku Ukrajine od Porošenka tražili da prekine emitovanje „ruske propagande“ još oktobra 2014, uz ocenu da su „od pokretanja vojne kampanje protiv pristalica nezavisnosti na istoku Ukrajine medijske slobode u Ukrajini ozbiljno ugrožene“. U februaru je Vrhovna rada oduzela akreditacije svim ruskim TV kanalima osim TV Dožd koja je kritična prema Kremlju.

Ukrajinska medijska ekspertkinja Katerina Mjašnjikova rekla je za Euronews da se zabrana može posmatrati kao deo ekonomskih sankcija prema Moskvi. „Ako želimo da se učlanimo u EU i ako pokušavamo da izgradimo demokratiju, trebalo bi da izbegavamo svaku cenzuru, diskriminaciju ili restrikcije, ali u ovo vreme, kada su ovi filmovi i TV serije deo propagande, bolje je zabraniti ih“, rekao je ovom mediju slučajni prolaznik u Kijevu.

Međutim, Brajan Mekdonald, irski komentator čiji izveštaj citira Sputnjik, tvrdi da Kijev zabranjuje ne samo ono što bi zaista moglo da se podvede pod propagandu, već i crtane filmove. Ruska agencija na svom sajtu to opisuje ilustracijom iz „Maše i medveda“, verovatno najpopularnijeg savremenog ruskog crtaća koji bi, sugeriše se, takođe mogao postati nepodoban.

Taj slučaj neodoljivo podseća na odluku kompanije Volt Dizni da tokom sankcija Jugoslaviji devedesetih zabrani Mikija Mausa i ostale svoje junake. Samo što je tada nama „agresorima“ zabrana stigla od spoljne sile – Dizni je samo sledio sankcije Amerike i UN-a kažnjavajući decu – a u ovom slučaju sam Kijev navodno lišava ukrajinsku decu crtaća iz Rusije.

Tako je to kada imate konflikt. Valjda je zato za nas postkonfliktne još jedna dobra vest da od zabrane koncerta Nine Badrić u Užicu na zahtev radikala neće biti ništa.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari