Nataša B. Odalović
Ukratko: Hoće li A. Vučić otići 11. jula u Srebrenicu? Hoće li Kapor dobiti svoju ulicu u Beogradu? Hoćete li da ponovo čitamo "Modru rijeku" Maka Dizdara? Da li bi Dizdar sada pitao: A kome i zašto da je čitamo?
Svetislav Basara
"Ćirilica može nestati do 2050", upozorava (ili preti) jučerašnja "Politika" sa naslovne strane. Pa dobro, šta ja mislim? Može li ćirilica propasti do rečenog datuma? Može, fakat! Ali isto tako može propasti i svet, a - kako stvari stoje - na dobrom je putu da to i učini i dobro će učiniti ako nestane, jer svet u kome u novinčinama osvane vest - pretučena jednogodišnja beba - vaistinu ne zaslužuje da postoji.
Svetislav Basara
Oduvek me je fasciniralo filigransko umeće srpskih rodoljubaca da nacionalne i lične interese spoje u skladnu celinu, u kojoj se - od siline ljubavnog spajanja - više ne razaznaje šta je nacionalno, a šta lično. Dobro, de, u ljudskoj je prirodi da - kad god je to moguće - spoji plemenito i korisno i tome se načelno nema šta prigovoriti, osim u slučajevima kada to spajanje nije moguće. Jedan od takvih nemogućih slučajeva je - bar po slovu zakona - akcija da se ćirilične novinčine oslobode PDV, visokopalamudno obrazložena "negovanjem tradicije (što je tačno) netabloidnošću tih publikacija (što je poluistina) i problemima sa "viškom" sloga ( što je nebitno).
Nina Savčić
Učili su nas da odelo ne čini čoveka. Čini ga i te kako. Zapravo, čoveka čine telo i odelo. Čine ga još i kola, stan, radni prostor, izbor letovališta, SPA centra. Ili, s druge strane gledano, sve od napred navedenog nedvosmisleno govori o nama.
Dragoljub Petrović
Ima tome više od 20 godina kako je Televizija Beograd emitovala emisiju "Azbuka", u čijem uvodnom songu je Bajaga otpevao čuveni stih: "Azbuku je izmislio Vuk i vekovni ukinuo muk". Iz tog stiha moglo se zaključiti da je srpski narod, pre Vuka, kolektivno bio gluvonem, u zemlji je vladao muk, pa se onda, jelte, pojavio Karadžić, ali srećom ne Tole, te smo svi masovno progovorili. Od A(leksandar) do Š(aban).
Natalija Dević
Na moru sam, kod roditelja. Porodični zagrljaj briše svakodnevne brige, razgovori vraćaju mir. Tako je uvek kad dođem. Ipak, kriza svraća i u to naše kratko zajedničko vreme. “Hajde da idemo na Skadarsko jezero, obiđemo Virpazar, Vranjinu, ručamo u restoranu na jezeru, pa plovimo čamcem do večeri… A posle bismo mogli i u Ulcinj, i koji dan kasnije do Kotora …”, kažem. “Biće dosta do jezera, ovoga puta”, dobijam odgovor. Znam šta je – kriza. “I bolje”, odgovaram, “ostalo ćemo kad ponovo dođem”.
Slobodan Simić
Došli neki upicanjeni ko za svadbu.Nešto mrndžaju, stranci.Vode neku malu da prevodi.
Safeta Biševac
Predsednik Srbije Tomislav Nikolić nije juče otišao u Sarajevo, ni prošetao Baščaršijom. Šteta. Kao lokalpatriota, više volim pazarske nego sarajevske ćevape, ali Baščaršija je jedna. Šteta što je Nikolić nije obišao, pogotovo što se, kako podseća novinarka Danasa Snežana Čongradin, "pretpostavlja da je poslednji put boravio u Sarajevu tokom rata u Bosni, u svojstvu potpredsednika SRS, nosivši titulu četničkog vojvode".
Svetislav Basara
Da, da, redovan, kao, bože me prosti, mesec knjige. Svakog bogovetnog leta, čim se približi jul, mesec genocida, beogradska patriotska čaršija zapada u stanje teškog amoka. Prošlo je većdvadeset godina - ćućori čaršija po ćepencima - red je, brate, da se taj tobožnji genocid većjednom zaboravi, a Bošnjaci i okolni svet - ne znaju oni za red - ne samo da ne zaboravljaju srebrenički masakr nego pišu nekakvu rezoluciju, još jedan od perfidnih "pritisaka" na Srbe.
Borivoj Erdeljan
Mađarska će razmotriti "sve neophodne mere", uključujući potpuno fizičko zatvaranje južne granice, a - prema navodima svetskih agencija - i predlog za podizanje ograde od žice prema Srbiji da se tako odbrani od poplave ilegalnih migranata. Premijer Viktor Orban (52) smatra da "opasni talas izbeglica mora da se zaustavi u bezbednoj zemlji kao što je Srbija, dok se svakom od njih ne reši sudbina - može li da uđe u Evropsku uniju, a EU treba da snosi trošak tog boravka, ali na teritoriji mađarskog suseda". Zasad poznat odgovor iz Beograda da će joj severna granica možda biti zatvorena je "očekivanje julskih razgovora ministara na sednici dve vlade", kakva je održana i prošle godine, kad je premijer Aleksandar Vučić ocenio da su odnosi u usponu.
Cvijetin Milivojević
Trebalo je da, u poslednju nedelju, osvane dan svetog mučenika Justina Filosofa, pa da i Kancelar srpski i Potkancelar mu konačno ukapiraju i priznaju: neke zemlje Evropske unije nas ucenjuju Kosovom, a jedna od njih, u predlogu rezolucije o Srebrenici, iako joj je "navodni cilj" pomirenje, "genocid pominje na 20 mesta (mada se Dačić malo zabrojao: spomenut je tek 11 puta), a pomirenje samo na jednom mestu"...
Boris Jašović
Za nezvanični početak ere televizijskih rijalitija u svetu, može se uzeti događaj koji se zbio marta meseca 1983. u Džeksonvilu (Alabama), kada se tridesetsedmogodišnji nezaposleni radnik Sesil Endrus polio benzinom na gradskom trgu i zatim kresnuo upaljač. Trideset sedam sekundi kasnije u pomoć su mu pritekli kamermani lokalne televizije, koji su prethodno bili zauzeti snimanjem celokupnog procesa Endrusovog samospaljivanja. Iste večeri na desetine miliona američkih konzumenata televizijskih formata, posmatralo je snimak čoveka koji bukti.
Svetislav Basara
Vidim da Vesko Ivanović, književnik i satiričar ovdašnji, ima određena zakeranja na moju kolumnu "Momo, sin tame". Smatra, Vesko, da zbog podrške "srbskim junacima kojima se sudi za genocid" Momo Kapor nipošto ne bi smeo da dobije ulicu.
Miloš Mitrović
Švedski princ Karl Filip (36) venčao se u subotu sa bivšom manekenkom i učesnicom rijaliti programa Sofijom Helkvest (30) u kapeli kraljevske palate u Stokholmu. Karl Filip, vojvoda od Varmlanda, treći je po redosledu nasleđivanja krune. Drugi je od troje dece kralja Karla Gustava i kraljice Silvije. Nakon venčanja princeza Sofija dobila je titulu vojvotkinje od Varmlanda.
Dragan Vujadinović
Za ovu našu "obrnutu ekonomiju" lepe se prilozi kao muve. Bukvalno ne prođe dan da neka (muva tj. prilog) ne zazuji. Pogotovo od kad je ovo ogrejalo. Prvo smo uveli "haračke" (po visini) prelevmane (evro i kusur po kilu) na uvoz gotovih mlečnih proizvoda, sad i na mleko i kiselomlečne proizvode. Navodno, da zaštitimo domaće proizvođače. Koje ovakve male i nemoćne niko i ništa ne može zaštititi. Suprotno, do kraja ih ukopavamo.