Kako zaraditi novac?

REČ TAJKUNA

Ostavite komentar


      1. 1. Zbog ovakvog pristupa je došlo do „diktature proletarijata“ ili crvenog terora.
        2. Ozbiljan gazda dolazi pre svih i odlazi posle, da bi imao kontrolu. Za šefa to ne mora da važi, i on je zaposlen kod gazde.
        3. Ozbiljan gazda treba da vodi računa i o zadovoljstvu zaposlenih

        Sve to lepo piše na Linkedinu. A može da se čita Berni Sanders. Ili prouči švedski/skandinavski model.

  1. Pogresne pretpostavke. Ljudi nisu zivotinje. Lupetanje o socijalizmu. U tom vremenu je bio civikizacijski napredak na ovim prostorima.

  2. Odličan tekst, za one sa jeftinijim kartama, ne razumljiv. Ali, zato tekst i vredi…

  3. Ovakav sled stvari je malo idealizovan. Gde je ovde rad preko radnog vremena, samo 10 dana godišnjeg odmora, neplaćeni prekovremeni i rad praznikom, a zarade umanjene jer je realizacija slabija, ali kada je realizacija dobra – nema povisice?! O kom procentu radnika pričamo koji će otvoriti svoje i to uspešne firme? O statistickoj greški.

  4. Sve je rekao, rekao ništa nije.

    Ako nemaš drugare, kumove, cg ili db lobi, ako nisi visoko pozicioniran u partiji ili sumnjivi finasijer stranke, možeš da ga duvaš u Srbiji.

    Isto što važi za lepe sojke sa ulice, koje će svako pre zaposliti nego nekog konja sa bezbroj ideja. Gazde kod nas razmišljaju pre svega crvenim banom a nabiju kuma ili druga (obično prosečne glupane-brdjane) kao motor firme.

    Ja npr imam punu kamaru ideja, ovaplotio bih svaku firmu dukatima, a državu stavio u pogon za 24 h.

    I mislite da bi mene s ulice pre angažovao neki gazda nego skockanu plavušu sa diplomicom bg fakulteta?

    Nah.

  5. „Tako neće dobiti otkaz. Mora da dolazi na posao pre gazde, nikad da ne ide s posla pre njega.“ mislim da ovo nema veze.. Ja kao gazda, direktor, sef ili slicno mogu da budem totalno posvecen (jer u ostalom moja je firma i dobit) , dok mladi zaposleni, recimo „strucnjak“ dolazi da zaradi platu, radi i uci i radi ono sto zna, osim ako nije jednostavan operativac.. da ima vremena za porodicu i privatan zivot..itd.. ostalo, prilicno ok.. 🙂

  6. Tekst koji se pise na osnovu knjiga raznoraznih prevaranata Dejla Karnegija, Napoleona Hila, Entoni Robisona i ostali.
    Za osnivanje firme nedostaje ti kapital.
    Iskustvo i znanje su prevaziđeni kategorije. Sta mozes nauciti posle godinu dana voznje kamiona, ili rada u adokatskoj kancelariji?
    Kako je u inostranstvu mogu da pretpostavim, ali u Srbiji nema leba. Srbija je mala država, nema more, neće biti član EU ni NATOa, državni univerziteti su loši, nema ni jednu komparativnu prednost u odnosu na konkurenciju, zapadna birokracija je dostigla vrhunac, ako nisi deo CG ni UDBa lobije neces dobiti nista.

  7. Dosta redovno čitam ovu kolumnu i sve sam uvereniji da je u pitanju neki eksperiment. U svakoj kolumni je gomila gluposti i provokacija i verovatno je cilj da se vidi reakcija čitalaca.
    Uzgred, reč „gazda“ mi je vrlo iritantna. Vlasnik firme mi lepše zvuči.

  8. Otimanjem se novac moze steci/nabaviti ali se otmimanjem ne moze zaraditi. Mislim da je ovo prilicno jasno te da dalje objasnjenje nije potrebno. Pitanje za redakciju: Da li je „Ime poznato redakciji“ zasticeni svedok? Ne samo da mu je fotografija zamracena, vec i logika.

    1. Draga Živčana, štono veli moja gospoja: za ovo ti medalja i hvala, a za neke druge napomene….pazi glavu.

  9. Tačno je da za uspeh u poslu treba biti vredan, inteligentan, karakteran, štedljiv, spremnost na štednju je satni mehanizam stvaranja bogatstva. To je jedna strana medalje, ali postoji i druga koja kaže da se velika bogatstva ne mogu stvoriti samo vrednim radom. Da li je to prvi Glembaj kod Krleže koji je „početni kapital“ stekao tako što je u Križevačkoj šumi likvidirao štajerskog zlatara, ruski oligarsi s početka 1990-ih ili „baroni razbojnici“ (robber barons) koji su se u SAD obogatili u drugoj polovini 19.veka. U SAD najveći početni kapital se stvara tokom Građanskom ratu (GR) 1861-65. Džon P.Morgan u 24.g. preprodaje stare puške sa 500% profita. Endrju Karnegi na početku rata ima 26 g. radi u Upravi železnica, uočava nedostatak šina i potrebu za mostovima i osniva Društvo za izgradnju mostova i šina. Na početku GR Džon D.Rokfeler ima 20 g. ortak je u maloj agenciji u Klivlendu koja trguje žitom i sav višak kapitala ulaže u naftnu industiju koja se razvija. Cena benzina tokom rata raste sa 10 centi na 8 dolara po barelu itd. Kada je Napoleon došao na vlast 18.brimera tj.09.11.1799. pitao je Taljerana, političara koji je prošao kroz sve promene vlasti tog doba, kako se tako enormno obogatio. Taljeran je lakonski odgovorio „da je kupio akcije pre 18.brimera i prodao ih nekoliko dana kasnije“. Vrednost indeksa akcija dan pre dolaska Napoleona na vlast bila je 7 a posle manje od mesec dana porasla je na 52. Uvek su potrebne razne „vanredne okolnosti“ za sticanje velikog bogatstva.. Opet indeks američke berze pre krize u septembru 1929.g. bio je 452, a u julu 1932. bio je 58. I na tom padu su neki zarađivali. Što reče Balzak „nisu važni principi važne su okolnosti“, tj.principi mogu biti važni ali okolnosti-prilike često odnose prevagu.

  10. Bilo je slučajeva kada sam imao oštrih zamerki na račun tekstova ovog autora. Ovog puta, za promenu, smatram da je skoro potpuno u pravu. Inače, nevezano za sadržaj samog teksta, napomenuo bih da su dva najčešće korišćena hungarizma u našem jeziku reči “gazda“ i “lopov.“

  11. Ili, ako zna dva strana jezika ode u inonstranstvo gde mu se ne traži da ostaje posle gazde, već samo do kraja sopstvenog radnog vremena.

  12. Kolumnista je opet „uhvatio bankinu“ s rečenicom: „Mora da dolazi na posao pre gazde, nikad da ne ide s posla pre njega“. To se zove vlažan san kapitaliste koji je utripovao da preplaćuje svoje zaposlene. Kad neko radi za sebe suludo je da radi po ceo dan, a kamoli kad radi za drugog.

  13. Samo jedno pitanje, u vezi mogućih načina sticanja novca. U šta spada kada ja nešto kupim po jednoj cijeni pa prodam po višoj? Je li to krađa ili stvaranje vrijednosti (ja mislim da nije nijedno)?

Ostavite komentar


Dijalog

Naslovna strana

Naslovna strana za 3. oktobar 2024.
Galerija

Pretplati se i postani deo Kluba čitalaca Danasa

Klub čitalaca Danasa je zajednica pretplatnika na dnevni list Danas kojima je, pored ekskluzivnog pristupa novinama u PDF formatu veče pre nego što se štampano izdanje nađe na trafikama, dostupna i celokupna arhiva lista onlajn. Članska kartica obezbeđuje i preko 50 popusta naših partnera, kao i pozivnice za naše događaje i akcije.

Bojana Stefanović, glumica

Ako želite da podržite Danas i da podržite nezavisno novinarstvo u Srbiji, pravi način da to uradite je da se pretplatite i postanete član Kluba čitalaca Danasa.