Vreme je

Ostavite komentar


  1. Jedini način je da država sjaše sa naše grbače, jer je teško nama ovako neuhranjenima i zakržljalima da se trkamo sa belosvetskim subvencionisanim tovljenicima ako moramo i četr’ konja debela da vučemo na leđima.

    Kad bi, dakle, sjahali ovi iz političarsko-vladarske kaste na barem 3-4 godine, videli bi šta je sve moguće u slobodi!

  2. Шта рећи ако код Фонда за развој Србије није предвиђена могућност залога патентног права за добијање кредита иако то закон дозвољава. Након мојег обраћања кабинету Премијерке Брнабић да се ово промени добио сам у најмању руку чудан одговор из кабинета Министа Ненада Поповића „на жалост у овој години нису предвиђена средства за ове намене“!? Толико о сталној причи премијерке о дигитализацијама и иновацијама.

      1. Густаве, вероватно вам је познато да у Србији мање од десет процената банкарског тржишта покривају домаће банке а стране пословне банке нису дошле да развијају домаћу индустрију већ да се домогну годишњег профита од скоро пола милијарде €. Профитирају на сигурним пословима са државом и одобравањем кредита становништву. Уз то Србија за разлику од рецимо велике економске силе Немачке нема развојну банку. Остаје једино Фонд за развој Србије. Ако постоји законска могућност зашто исти фонд није предвидео МОГУЋНОСТ ЗАЛОГЕ ПАТЕНТНОГ ПРАВА ЗА ДОБИЈАЊЕ КРЕДИТА, што не значи да би се то остваривало по аутоматизму. Није непознато да су све развијене државе на челним местима по иновацијама а најбољи пример за то је Израел. Ми имамо министарство за иновације које је послужило за то да ухлеби своје чланове, зато се од њих и добијају одговори какав сам ја добио.

        1. Neće privatne strane banke, neće domaće državne banke, neće fond za razvoj… da ipak nije do vas i vašeg projekta, Staniša?

          1. Густав Флоберка. Или не разумете или не читате пажљиво или хоћете да одбараните неодбрањиво. О вредност неког пројекта одлуку могу да донесу стручне службе у институцији а у овом случају би то могао бити Фонд за развој Србије, али у нашој стварности ова институција није предвидела тако нешто иако за то постоји законска могућност. То је што се тиче могућности примене иновације, а за вашу информацију, у складу са међународним стандардима Завод за интелектуалну својину је једини надлежан да призна патент. О банкама сам рекао ако сте разумели. О значају иновација не само за иноватора него и за друштво не треба трошити речи. По вама је вероватно боље давати велике субвенције за мотање каблова, уз малу плату и то прогласити за ауто индустрију. У бившој Југославији се то звало шрафцигер индустрија. Светска банка је анализирала извоз највећих компанија у Србији за 2019 годину и утврдила да је учешће домаће супстанце свега 8% а то су бедне платице. За развој привреде било би пожељно претежно учешће домаће сировине и извозни потенцијал производа и то би био најбољи критеријум код одобравања кредита код Фонда за развој Србије.

  3. Zbog pomoci iz Eu upravo Srbija i nema firmu lidera. Svetskog lidera nikad nije ni imala, da se ne lazemo bezveze.
    Pa nije nama Eu pomagala da bi jos vise razvili nas EPS, NIS, PKB, RTB Bor, Srbija sume i slicno da bi bili jos veci i jaci. “Pomagali“ su oni nas kroz otpustanje usko specijalizovanih radnika, cepkanje velikih firmi kroz razdvajanje osnovne od kor delatnosti samo da bi nam PREOTELI TRZISTE. Tako sada na trzistu sve sto je velika firma sa 2000 i vise hiljada radnika pripada strancima. Svaki gazda koji u Srbiji ima vise od 50 hektara zemlje ili je sam strani gazda ili indirektno radi za strance. Za nas je osto maksimum do 5 hektara, a kod Tita smo barem imali 10 hektara. I uopste u srpskom vlasnistvu nije ostalo ni jedno preduzece, koje ima vise od 50 radnika. Tako su oni nas pomogli. Kao onaj jevrejski spekulant sto je devedesetih uneo u Dafiment banku 2,5 miliona maraka pa izneo bez traga vise od 100 miliona maraka.
    I jos nesto jutros na RTS videh kako grad Pirot namerava da otkupi kolekciju vrednih umetnickih dela iz nekadasnjeg socijalistickog privrednog lidera PRVI MAJ. U parku te nekadasnje konfekcije nalaze se neke od najvrednijih umetnickih skulptura, koje imaju svetsku vrednost, a u poslovnoj zgradi slike i grafike izuzetne vrednosti. Tako je to bilo nekada u onom mrskom samoupravnom socijalizmu. Deo viska vrednosti-profita iz osnovnog posla, investirao se u umetnost, sport, izgradnju vrtica, sportsjih igralista uredjenje okoline. Zato smo valjda i imali uspeha u lepom vaspitanju mlade generacije, sportu i umetnosti u proslosti. Navedite danas jednu kompaniju u Srbiji koja na ovaj nacin razvija domacu umetnost. Floskula o drustveno odgovornim kompanijama je samo okvir za izbegavanje poreza.Te velike kompanije vise cak ni reklame ne placaju na tv vec na taj nacin placaju reket politicarima. Kakvi svetski lideri kakvi bakraci socijalizam je bio bolji. Barem je privreda bila uravnotezenija, a trziste u nasim rukama. A, samim tim i nadgradnja. Tako se postaje LIDER, a ne na o ruk dragi anonimus.

    1. @ Dejan: nemojte “tajkunu“ davati povoda da se opet seti socijalističke privrede! Jedva dočekasmo par članaka u kojima se nije obračunavao sa pogubnošću socijalističke privrede. U prvom delu teksta zadali ste temu da se tajkun porazmisli. Ali, nije on prava adresa. Prava adresa su političari, kao i kriza u koju nas je taj Zapad uveo cepanjem države, na čemu još uvek radi.. što znači krizu u svim segmentima..

      1. Niko nam ne cepa državu do mi sami. Sve što je do sada pocepano, pocepali smo mi sami. I ako sami ne skinemo krpelje sa našeg tela, sledi nam gangrena a potom nestanak. I zato, u pamet se ljudi.

  4. Kad ovakvi pišu reči: mi, naše, Srbija…na koga ili šta se to odnosi? Ceo život ( spremam se za smrt jer pređoh 60 ) nikad nisam osećao da sam deo tog mi, naše, Srbija…nisam imao priliku za to.

Ostavite komentar


Dijalog

Sve što niste hteli da znate o litijumu 10

Sve što niste hteli da znate o litijumu

Objavljivanjem nacrta studija o proceni uticaja na životnu sredinu počinje nova i odlučujuća faza u borbi vlasti, Rio Tinta (RT) i njihovih spinera s jedne strane, i dela stručne javnosti, meštana, ekoloških aktivista i ekološki svesnijih građana s druge strane, oko projekta "Jadar".

Naslovna strana

Naslovna strana za 27. i 28. jul 2024.
Galerija

Pretplati se i postani deo Kluba čitalaca Danasa

Klub čitalaca Danasa je zajednica pretplatnika na dnevni list Danas kojima je, pored ekskluzivnog pristupa novinama u PDF formatu veče pre nego što se štampano izdanje nađe na trafikama, dostupna i celokupna arhiva lista onlajn. Članska kartica obezbeđuje i preko 50 popusta naših partnera, kao i pozivnice za naše događaje i akcije.

Srđan Gojković Gile, muzičar

Pozivam sve one koji čitaju Danas da ga podrže tako što će se učlaniti u Klub čitalaca Danasa i tako podržavati nezavisno novinarstvo.