Jedan od četiri

Ostavite komentar


  1. Jel’ bi moglo pojasnjenje po cemu je jacanje Zelenih dobro po Srbiju. Oni spadaju u neoliberale sa manje razumevanja prema nama od Merkelove(cija vladavina se sve vise cini kao maksimum dobrih odnosa Srbije i Nemacke). Ovo za Zelene jos vazi i za austrijske zelene.

    1. Spas je u promeni sistema. Dobro je rekla Ana Brnacic, kada je apostrofirala ljude iz sume. Njihovi naslednici vladaju bez prestanka, od ulaska sovjetskih trupa u Beograd ’44. Dok su oni tu, u otetim Dedinjskim vilama, i za sto godina ce neki Panovicev naslednik pisati ovakve tekstove. S tim sto su revolucije rusile kontrarevolucije, a ne gandijevski protesti, bar ne na Balkanu. Jos nesto, u analizi nedelje, autor je ispustio cinjenicu da nam utakmice fudbalske reprezentacije prenose televizije koje imaju vidljivost ispod pet, mereno u procentima. Kao dobro obavesten, zna sigurno ko to sprovodi eksperiment nad sludjenim stanovnistvom, koje nema onu stvar da se pobuni zbog tih zivotnih sitnica, a kamoli zbog neceg krupnijeg.

  2. Današnji evropski Zeleni pokazuju orijentisanost ka tzv.trockističkoj agendi, njih mnogo više zanima inkluzija migranata, zaštita svih „osetljivih i ranjivih grupacija“, nisu gadljivi ni na koketiranje s velikim korporacijama, a mnogo manje ih zanima zaštita okoline, o zaštiti Evrope u dubljem smislu da ne govorimo. Zanimljiv je fenomen modernog evropskog čoveka koji se veoma bavi zdravim stilom života, vođenjem računa o sopstvenom telu, ishrani, bavljenju sportom i to bi bio jedan stub tronošca. Drugi stub bi bila posvećenost modernog Evropljanina ekologiji, zaštiti životne sredine i oba ta stuba su sasvim razumljiva i u redu. Problem je sa trećim stubom, pored bavljenja sopstvenim telom i ishranom, kao i zaštitom okoline koja treba da bude čista i održiva, potrebna je i treća održivost, tj. da ta sredina u kojoj živi taj često beslovesni Evropljanin bude i demografski, nacionalno održiva. Ako tu „okolinu“ evropskog čoveka bude uskoro činilo 50-60% ili još mnogo više procenata neevropskog stanovništva skupljenog s koca i konopca, onda smo „džaba bili održivi“ tj. džaba vođenje računa o sopstvenom telu, ishrani, čistom vazduhu, kada će sve to da (pro)padne u vodu zbog okrenutosti Zelenih i ostalih evropskih zelenih i naivnih ka inkluzijima, integracijama, uvozu jeftine radne snage, kulturnom obogać(lj)ivanju i sličnim mantrama ispraznih i naivnih.

Ostavite komentar


Dijalog

Koliko bi novca ostalo u Srbiji od 100 dinara Rio Tinta? 10

Koliko bi novca ostalo u Srbiji od 100 dinara Rio Tinta?

Ovih dana Srbija je ustalasana, "usred leta, kad vreme nije". Po skoro svim gradovima bilo je protesta zbog odluke vlade da podrži nastavak akcije svetske kompanije Rio Tinto, na otkupu zemljišta i pripremama za buduću eksploataciju rude litijuma, sirovine za proizvodnju baterija za električna vozila.

Naslovna strana

Naslovna strana za 16. avgust 2024.
Galerija

Pretplati se i postani deo Kluba čitalaca Danasa

Klub čitalaca Danasa je zajednica pretplatnika na dnevni list Danas kojima je, pored ekskluzivnog pristupa novinama u PDF formatu veče pre nego što se štampano izdanje nađe na trafikama, dostupna i celokupna arhiva lista onlajn. Članska kartica obezbeđuje i preko 50 popusta naših partnera, kao i pozivnice za naše događaje i akcije.

Vasil Hadžimanov, muzičar

Danas su jedine novine koje nepristrasno izveštavaju o stvarima u zemlji i jedini prozor u istinu.