Čudno je reći: Nema više Dubravke Ugrešić

– Izrasle smo iz njenih rečenica, s njom smo odrastale, ravnale smo kralježnicu zahvaljujući njenoj ljudskoj uspravnosti i književnom poštenju. Dubravkin utjecaj na autorice, a vjerujem i autore novijih generacija u regiji je neusporediv s ijednim suvremenim piscem ili spisateljicom. Ona je velikanka, meni najdraža s ovih prostora već desetljećima, zbog talenta, strasti, duhovitosti i hrabrosti. Bez nje među nama, bilo bi još puno gore, a prazni karaoke orkestar bi još tužnije i disonantnije svirao u domaćoj kulturnoj krčmi; s njom se sve činilo i čini ipak podnošljivije, smislenije, pametnije nego što jest. Kao čitateljica s nestrpljenjem sam čekala njene nove knjige, vjerovala sam da će napisati još puno toga. Hvala joj na pričama koje svakodnevno nosimo sa sobom, na svijetu koji nam je dala, bila je velika povlastica i sreća dijeliti komadić vremena s Dubravkom Ugrešić. Ostale su njene knjige, vječno mlade i suvremene, iz kojih još imamo puno za naučiti i o umijeću pisanja i o spisateljskom dostojanstvu, kazala je Olja Savičević Ivančević.

Književnica i ikona fenimističke kulture Dubravka Ugrešić premninula je u Amsterdamu u 73 godini preneli su mediji u regionu a njene kolege, saradnici. čitaoci i obožavatelji s nevericom su primili tužnu vest.

Glumica Gorica Popović, koja je igrala u filmu „Štefica Cvek u raljama života“  Rajka Grlića a prema scenariju Drubravke Ugrešić,  kaže  za Danas da je zatečena vešću o smrti književnice.

– Jedna tako sjajna žena, pisac… Žao mi je što nije bila više prisutna ovde kod nas, u našoj sredini. Jedna izvanredna, darovita, pametna osoba, i mnogo sam volela taj film „Štefica Cvek u raljama života“, kao i knjigu. Srela sam se sa njom prvim put tada, tokom rada na filmu, a kasnije sam čitala i njen roman koji je dobio Ninovu nagradu – kaže Gorica Popović.

– Potpuno sam zatečen tom vešću – kaže Mihajlo Pantić pisac, književni kritičar i univerzitetski profesor za Danas dodajući da nas je mnogo značajnih pisaca napustilo u vrlo kratkom roku, a i da je samo jedan, bilo bi previše.
– Dubravku Ugrešić sam upoznao 1984. godine u Zagrebu, bila je mlada spisateljica koja mnogo obećava, i već je sa prvim knjigama, a posebno sa „Šteficom Cvek u raljama života“, romanom koji je ekranizovao Rajko Grlić, potvrdila ta očekivanja. Potom je usledio roman „Forsiranje romana reke“, ona je prva spisateljica koja je dobila Ninovu nagradu. Dubravka je i prvi dobitnik nagrade Meša Selimović (zajedno sa M. Pavićem), govorio sam kao izvestilac žirija na toj dodeli. Svi znamo njen dalji put, u ona olovna vremena buđenja sumanutosti na svim stranama bila je prinuđena da ode u emigraciju, ali je njen međunarodni ugled rastao sa svakom novom knjigom. (U romanu „Muzej bezuvjetne predaje“ postoji i jedna moja kratka priča, napisao sam je na njeno traženje.) U Beogradu i ovom delu nekadašnje velike zemlje Dubravka je imala i ima svoje čitaoce, svoje izdavače, svoje prijatelje… Svi žalimo što nas je napustila ta beskrajno duhovita, lucidna, inventivna, u potpunosti ostvarena književnica koju ćemo pamtiti i po vrlo kritički nastrojenom odnosu prema svim tegobnim zbivanjima koja su razorila zemlju i njene mladosti, odrastanja i prve afirmacije. Iza nje, na sreću, ostaje delo koje će, siguran sam, čitati i buduće generacije, ukoliko u međuvremenu i one ne promene jezik, zemlju i kulturu – kaže Mihajlo Pantić.

Reditelj Rajko Grlić koji je sarađivao s Drubrovkom Ugrešić i na osnovu čijeg scenarija je nastao kultni jugoslovenski film „Štefica Cvek u raljama života“ povodom njene smrti kratko je je izjavio za Danas da će je pamtiti pre svega kao dobru prijateljicu i hrabru ženu.
– Dubravku ću pamtiti kao dobru prijateljicu iz onih davnih dana, kao izuzetno hrabru ženu neskolnu bilo kojem obliku kompromisa, kao velikog europskog pisca točnije rečeno piskinju.
I tu stajem jer me je zaista jako zaboljela vijest o njenoj smrti – kazao je Rajko Grlić za Danas.

Vladislava Gordić Petković, univerzitetska profesorka, književna kritičarka i teoretičarka kaže za Dubravku Ugrešić da je ona ženskoj književnoj istoriji i ženskoj književnosti bukvalno sve. – Dubravka Ugrešić je ženskoj književnosti i ženskoj književnoj istoriji bukvalno sve: izvanredna književnica, i duhovita i skeptična, i angažovana i nostalgična, jedna od onih lektira i za ceo život i za svakonoćno uzglavlje koja je uvek mogla, htela i morala da nas natera da se ozbiljno zapitamo o svetu, ali i zabavimo na njegov račun. Ona je pronicljiva teoretičarka koja je rasvetljavala skrivenu motivaciju književne istorije i razobličavala sve strategije čiji je cilj i rezultat podrivanje ženskih kulturnih, društvenih i političkih prioriteta. Ona je među najvažnijim ženama koje su razvlastile dominantni književni diskurs i doprinele osvetljavanju nevidljivog. Ona je dragulj u kruni NIN-ove nagrade. Ona će za mene uvek biti važna i uvek biti tu. Čast je biti njena savremenica – istakla je Vladislava Gordić Petković.