Da stvari sa entuzijazma pređu na odgovornost

Ali, da li prekrasni mediteranski gradovi, koje svakog leta obilazi na desetine hiljada turista, treba da se zadovolje ovako sigurnim sezonskim režimom funkcionisanja, ili baš naprotiv mogu i moraju da ponude mnogo više od tek šopinga različitih stupnjeva dostupnosti i uobičajene pasivne razbibrige na visokim temperaturama?

Ratimir Martinović, koncertni pijanista i profesor na Akademiji umetnosti u Novom Sadu, inače rođeni Kotoranin, smatrao je da odgovor na pomenuto pitanje apsolutno treba da bude razrešen u umetničkom dejstvovanju najizuzetnijeg ranga, pa je sa prefinjenim intelektualcem don Brankom Sbutegom 2002. započeo avanturu nazvanu KotorArt.

Danas je ova manifestacija od ugleda već naširoko znana, u tolikoj meri da muzički i pozorišni ljubitelji, kao i poklonici britkih misli na aktuelne filozofske teme, i ove godine svoje letnje dolaske podešavaju prema najuzbudljivijim događajima po svom ukusu na programu KotorArta. Ratimir Martinović, dugogodišnji umetnički direktor i inicijator festivala, otkriva delić raskošne ponude ovog izdanja.

* Kako Vam se ovogodišnji KotorArt i Don Brankovi dani muzike čine na samom svom startu ovog leta?

– Turbulentno, baš kao političke i vremenske prilike na lokalu! Otvaranje smo morali odgoditi zbog nevremena, ali smo cijeli festival uspjeli da sačuvamo odgađanja i pored činjenice da smo ga počeli bez usvojenog gradskog budžeta, sa novim gradonačelnikom koji je, nakon mjeseci agonije i blokade funkcionisanja Opštine, izabran dan prije našeg početka… Tako da, prirodno, festivali dijele sudbine gradova i država u kojima se dešavaju, ali se sa njom nosimo drugačije. Do kada ćemo moći tako, i ja se pitam svih ovih godina. I iznova se iznenađujem strpljenjem i tolerancijom, a evo i pred Vašim se čitaocima pitam: možda bih spomenute osobine konačno trebao drugačije, ne baš tako autolaskavo imenovati?!

* Čega se sećate sa samih početaka, koji su događaji u međuvremenu obeležili po vama stasavanje KotorArt inicijative?

– Imam utisak da KotorArt dijeli sličan razvojni put svih kvalitetnih umjetničkih, kreativnih priča našeg regiona, čija se karakteristika svodi na jednu jedinu riječ: prkos. Mi se ne dešavamo zahvaljujući postojećem sistemu, tradiciji, dugoročnoj strategiji, infrastrukturi, pretjeranom razumijevanju nadležnih, već uprkos svim okolnostima koje prate cijeli naš region, pa i ovaj moj bajkoviti Kotor i mediteransku Crnu Goru. Tokom ovih godina festival se više nametnuo svojim kvalitetom i istrajnošću nego prepoznavanjem onih koji donose odluke. Ne žalim se ja previše na to, da se razumijemo, jer su nas ovakve okolnosti samo dodatno ojačale i dale nam neprocijenjivu autonomiju. Ali sad je već došlo vrijeme da te, festivalski tinejdžerske godine, zamjenimo ozbiljnijim i zrelijim odnosom svih odgovornih u tom sistemu. I zaista hoću da vjerujem da nas upravo takva dionica puta sada iščekuje.

* Šta je ono od muzičkih događaja što preporučujete pažnji umetničkih ljubitelja i posetilaca Kotora do kraja meseca jula?

– Tokom jula već smo slušali Big Band RTS-a sa Lenom Kovačević, kao i izuzetan švedski ansambl „Sirocco“ u saradnji i u prostorima naših dugogodišnjih partnera – Porto Montenegra i Luštice Bay. Takođe, čuli smo dvije premijere kojima smo obilježili 40 godina razornog zemljotresa 1979. i stavljanja Kotora i dijela Boke na svjetsku listu UNESCO, što se nekada pokazalo spasonosnim za očuvanje ovog kraja. Slušaćemo i cijelu porodicu čuvenog maga marketinga, jednog od prvih koji je pisao na temu marketinga u umjetnosti, Isaka Adižesa, čiji su sinovi Safir i Topaz zaplovili umjetničkim vodama i čija ćemo umjeća kompozitora tj. producenta svjedočiti na koncertu našeg festivalskog orkestra. Čak četiri koncerta posvećujemo mladim talentima iz Crne Gore koji se školuju u inostranstvu, a svake nedjelje su predviđeni koncerti u okviru Pjace od džeza. KotorArt je centralni partner Mađarske u realizaciji vrijednih programa „Nedjelje mađarske kulture u Crnoj Gori“, pa ćemo tako slušati muziku raznih žanrova, od kojih je simfonijski orkestar Danubia zakazan za 21. jul. Samo par dana kasnije nastupiće i Orkestar bez granica sa Premilom Petrovićem i savremenim programom, inspirisanim berlinskim „Berghainom“, a poslednja tri dana jula su rezervisana za „Coca Cola Stage“, sa tri koncerta popularnijeg zvuka. U pitanju je koncert posvećen godišnjici smrti Olivera Dragojevića u neobičnom, a cappella aranžmanu; nastup Sergeja Ćetkovića sa učenicima muzičkih škola iz Beograda i Kotora, te nastup našeg čestog gosta Massima Savića.

* Predstavite nam najznačajnije učesnike Don Brankovih dana muzike sledećeg meseca.

– Nevjerovatna Judža Vang za klavirom, koja nam se ove godine vraća poslije prošlogodišnjih ludih koncerata sa Leonidasom Kavakosom; prvi klarinetista Berlinske filharmonije Andreas Otenzamer nam takođe opet dolazi u goste – njih dvoje će svirati dva koncerta, 7. i 9. avgusta. Izuzetni jermenski čelista Narek Haknazarjan će takođe dva puta nastupiti – kao solo resitalista 5. avgusta, te sutradan sa Romanom Simovićem i ekipom sjajnih muzičara, izvodeći reprezentativna djela kamerne muzike. Zijah Sokolović sa triom Lolita ispred Bogorodičinog hrama u Prčnju i džez muzikom… Evo, to je naš avgust u najkraćim, boldovanim crtama!

* Osim muzike, poklonici pozorišta i filozofije takođe imaju svoje kutke i stvaralačke trenutke?

– Tako je. KotorArt je festival od državnog značaja za Crnu Goru i svojevrsna asocijacija nekoliko ranije formiranih festivala. Jedan od njih je Festival klapa, zatim Festival pozorišta za djecu i Pjaca od filozofa. Od 26. juna do 13. avgusta u okviru KotorArta planirano je 48 glavnih i preko 200 pratećih programa sa više od 1.500 umjetnika. Klapsko pjevanje je vrlo karakteristično za naš region i već 18 godina, kako kroz takmičarski i revijalni dio programa, tako i kroz naučne, muzikološke radove, čuvamo ovaj važan aspekt domaće kulturne baštine. Dječiji festival jedna je od najznačajnijih smotri teatarskog izraza namjenjenog najmlađima u ovog kraju Evrope. Gostujuće predstave su iz velikog broja zemalja, a svake godine podrazumijeva i sopstvenu produkciju tj. premijerna izvođenja. Pjaca od filozofa je pokušaj da se u nekoliko dana rezimiraju važne i aktuelne teme. Poslije evropske politike, apokalipse, ljubavi, kulture u doba kolere… ove godine je na dnevnom redu tema migrantske krize, njene balkanske rute i sva značenja koja sobom nosi.

* Konačno, imate li već sada zamisao o sledećem KotorArtu 2020. i šta bi sve ta zamisao u ovom trenutku podrazumevala?

– Već smo ostvarili kontakte sa zaista izuzetnim umjetnicima i ansamblima i napravili načelne dogovore. Ugostićemo ove godine direktore velikih festivala, poput onog u Verbijeu ili Šangajskog art festivala, sa kojima pravimo dogovore o saradnji. Kotor i Boka su biseri Mediterana, nama to nije ništa novo.

Ali, prije svega toga, možda bih poželio samo malo više izvjesnosti u planiranju, da stvari sa entuzijazma pređu na odgovornost. Disbalans je ogroman i počinje bivati nepodnošljiv. A kada sve to kažem, znam da sam za prethodnih 18 godina sve to isto poželio prečesto, da mi se ne bi nametnulo ono pitanje sebi sa početka ovog razgovora…

Angažovani i ekskluzivni

– KotorArt je danas festival-platforma koja je podjednako angažovana koliko i ekskluzivna. Ta kombinacija je dosta rijetka. Od kreiranja muzičke baštine – kroz porudžbine sada već preko tri sata savremene muzike, inspirisane lokalnom i crnogorskom istorijom – preko animiranja najmlađih kroz njima specijalno prilagođene događaje, zatim koncerata kojima mlade talente na školovanju u inostranstvu vraćamo u zemlju, popularnijeg zvuka kojim promovišemo klasiku, te ekoloških koncerata, pa sve do zvijezda svjetske muzičke scene. Naš program zaista pokriva širok dijapazon tema i žanrova – s ponosom ističe Ratimir Martinović.

Pjaca od džeza

– Nekoliko godina unazad svake nedjelje njegujemo našu „Pjacu od džeza“. Angažujemo kako domaće, tako i regionalne umjetnike. Ovaj žanr u kom i lično uživam, još uvijek nije zaživio u onoj mjeri u kojoj bih volio, ali tu smo da mu upravo – udahnemo život! Koncerti su besplatni, kao i ogroman dio naših programa, a posjećenost je sad već zaista izuzetna. Inače, Pjaca od džeza je dio većeg projekta koji je usmjeren na oživljavanje pjaca Kotora, a kojima, kako dnevnim tako i noćnim koncertima, dajemo dodatno značenje, ulogu i funkciju – objašnjava naš sagovornik.