Deklaraciju o zajedničkom jeziku do juče je potpisalo 8.000 ljudi uz inicijalnih 225 potpisa i taj broj neprestano raste, saopštilo je udruženje Krokodil, koji su organizatori projekta regionalnih konferencija „Jezici i nacionalizmi“ iz kojih je proizašla ova deklaracija.
„Entuzijastični odgovor velikog broja pojedinaca je potvrdio nužnost donošenja Deklaracije i otvaranja javne rasprave o negativnim posledicama jezičkih politika u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji u poslednje tri decenije“, navodi se u saopštenju.
Iz udruženja Krokodil kažu da su neprijatno iznenađeni određenim brojem medijskih i javnih manipulacija sadržajem Deklaracije o zajedničkom jeziku.
„S jedne strane se može čuti da Deklaracija ugrožava pravo naroda na svoj jezik, pa joj se pripisuje namera da standardne varijante u Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori i BiH (dakle, hrvatski, bosanski, crnogorski i srpski jezik) nazove jednim ili čak ‘zajedničkim’ imenom i unificira ga u jedinstven jezički standard. Namera Deklaracije je upravo suprotna svakom pokušaju jezičkog unitarizma. Ona podvlači policentričnost, dakle afirmiše trenutno postojanje četiri standardne varijante, kao i raznolikost jezičkih standardnih i regionalnih upotreba, upućujući da one dele zajedničku jezičku osnovu. Ona upozorava da ‘činjenica postojanja zajedničkog policentričnog jezika ne dovodi u pitanje individualno pravo na iskazivanje pripadnosti različitim narodima, regijama ili državama’. Štaviše, ona jasno naglašava pravo ‘svake države, nacije, etno-nacionalne ili regionalne zajednice’ da slobodno standardizuju svoj jezik, ali i podvlači pravo svake govornice i svakog govornika da svoj sopstveni jezik nazove kako želi (po postojećim standardima u četiri države ili slobodnim izborom nekog drugog naziva) te poziva na slobodu individualnog izražavanja“, piše u saopštenju.
Oni ističu da s druge strane nailaze na tumačenja da je „zajednički jezik“ zapravo „vlasništvo“ samo jednog naroda. „Deklaracija o zajedničkom jeziku jasno kaže da su ‘sve četiri trenutno postojeće standardne varijante ravnopravne’ i da nije samo jedna ‘jezik’ a druge tek varijante tog jezika kojima se onda odriče pravo na status ‘jezika’ i naziva ih ‘izmišljenim’. Opet, svaka država, nacija, etno-nacionalna ili regionalna zajednica imaju pravo da nazovu svoj jezik kako žele i to pravo mora biti poštovano“, pišu iz udruženja Krokodil.
Oni „u svrhu razvoja racionalne i argumentovane javne rasprave o jeziku i jezičkim politikama“, pozivaju sve da pročitaju kratki tekst Deklaracije i o njemu sude po onome što on zaista i sadrži. Integralni tekst Deklaracije o zajedničkom jeziku može se naći na internet stranici http://jezicinacionalizmi.com na kojoj se nastavlja skupljanje potpisa.
Deklaracija o zajedničkom jeziku u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji, koja je predstavljena prošle nedelje u Sarajevu, prvobitno su potpisale brojne javne ličnosti, među kojima su i: Rade Šerbedžija, Mirjana Karanović, Rajko Grlić, Jasmila Žbanić, Ranko Bugarski, Filip David, Ante Tomić, Boris Dežulović…
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.