INTERVJU Željka Barišić Pulig, direktorka Opere HNK: Ovo je predstava kojom odgajamo mlade naraštaje

Prema njenim rečima, to su razlozi zbog kojh je “Ero s onoga svijeta” izabran za povratak ove operske kuće na beogradsku scenu, na kojoj je najpoznatija Gotovčeva opera u izvođenju HNK, prema statistikama zagrebačkih medija, poslednji put gostovala 1949. godine.

Koliko je ova Gotovčeva opera često na repetoaru, iz programa HNK dalo se zaključiti da je oktobar njen mesec?

– “Ero” je naša repertoarna predstava kojom odgajamo mlade naraštaje, obožavana i od domaće publike i od ljudi koji posjećuju naš grad. Ulaznice za svaku izvedbu uvijek se vrlo brzo rasprodaju, a svaki završetak predstave prate stajaće ovacije publike, baš kao što je bilo prošloga tjedna na dvjestotoj izvedbi u režiji Krešimira Dolenčića. Zanimljivo je da se ta izvedba dogodila baš 11. listopada, na sam dan skladateljeva rođenja.

Iduće godine navršiće se devet decenija od premijere ove opere u Zagrebu. Možete li da kažete nešto više o produkciji koja će biti izvedena u Beogradu – kako danas interpretirati ovu folklornu narodnu priču u obradi Milana Begovića i kako se u gostovanju HNK našao i dirigent Srboljub Dinić?

– Opera je praizvedena 2. studenog 1935. a već 29. prosinca premijerno je izvedena u Minhenu. Do danas je libreto Milana Begovića preveden na devet jezika, a s velikim se uspjehom “Ero” izvodio u više od stotinu kazališnih kuća! Doista je riječ o uvijek aktualnoj operi visoke umjetničke vrijednosti koja svojom izvanrednom instrumemntacijom iznova oduševljava.

Maestro Dinić sa zagrebačkim HNK-om surađuje od 2012, te godine ravnao je operom “Jenufa”, 2014. “Toskom”, od 2022. “Čarobnom frulom”, “Travijatom”, Gala baletom, “Šišmišom”. S ansamblom je razvio poseban odnos koji raste iz godine u godinu, iz projekta u projekt – pa smo mu ove godine ponudili i našeg “Eru” – što je s velikim zadovoljstvom prihvatio. Maestro u svibnju s našim ansamblom priprema premijeru Dvoržakove “Rusalke”, a u planu je i jedan premijerni naslov u sezoni 2025./26., no o kojoj se operi radi, još ne mogu javno otkrivati.

Da li ova aktuelna razmena gostovanja između Opera HNK i Narodnog pozorišta u Begradu “Verdi za Gotovca” otvara put dugoročnijoj i redovnijoj operskoj saradnji?

– Operu Narodnog pozorišta u Beogradu imali smo zadovoljstvo ugostiti ovoga rujna, na drugom izdanju internacionalnoga opernog festivala. Uz Verdijeve opere “Simon Bokanegra” u izvedbi beogradskoga Narodnog pozorišta te “Rigoleta” zagrebačkog HNK, na festivalu su sudjelovale i ponajbolje operne produkcije iz Poljske, Španjolske i Slovenije. U tih je deset dana na Zagrebačkome opernom festivalu sudjelovalo više od 600 umjetnika, a glavni i popratne programe posjetilo je više od pet hiljada ljudi! Vjerujemo da će se suradnja naših dvaju kazališta nastaviti. Vrlo otvoreno razgovaramo i razmjenjujemo iskustva s kolegama iz Narodnog pozorišta, posebno otkad je na poziciji direktora Opere gospodin Željko Lučić koji je bio i poseban gost naše sezone 2023./24. On će se našoj publici predstaviti i u ovoj, a vjerujem – i narednih sezona.

Koliko u konceptu i načinu operskog rada u Beogradu i Zagrebu, uključujući i repetoar koji se nudi publici, ima sličnosti odnosno razlike?

– Rekla bih da je mnogo sličnosti. Oba su kazališta središnje nacionalne kuće; repertoarna kazališta s trima ansamblima na jednoj pozornici. A usudila bih se reći da smo i sličnog repertoara.

Nova umetnička sezona je počela, kakvi su planovi Opere HNK – premijere, obnove, gostovanja, obeležavanje važnih muzičkih godišnjica?

– Sezonu smo otvorili Zagrebačkim opernim festivalom, a potom je uslijedila premijerna izvedba Paraćeve “Judite”. Osim najuspješnijih izdanja iz proteklih sezona, očekuju nas još dva premijerna naslova – Maseneov “Verter” i Dvoržakova “Rusalka”. Nastavljamo kontinuirano podupirati mlade umjetnike stipendijskim programom i Opernim studijem. Također, pripremamo bogat koncertni program u kazališnom foajeu, a u rujnu smo imali i praizvedbu opere za djecu “Gita i skriveni svijet”. Uz šefa dirigenta, maestra Pijera Đorđa Morandija, kao i iznimne prvake, soliste, orkestar i zbor, zagrebačka Opera u proteklim je dvjema sezonama dosegnula izvedbenu razinu europskih opernih kuća. Svakako ćemo tim putem nastojati koračati i u budućnosti.

Ljubavna priča iz Dalmatinske zagore

Opera u tri čina „Ero s onog svijeta“ jugoslovenskog i hrvatskog kompozitora, dirigenta i akademika Jakova Gotovca (1895-1982), do raspada bivše SFR Jugoslovije redovno bila i na repertoaru Opere NP u Beogradu, gotovo da nije bilo beogradske osnovne škole, čije obavezne radne subote za đake nisu bile „Ero s onog svijeta“.

U HNK ističu da je „Ero“ i prva je hrvatska opera uživo preneta putem live strima 5. novembra 2018. kad je predstavu na službenom JU-Tjub kanalu ove umetničke kuće pratilo 5.000 gledalaca na svim kontinentima. „Muzički kolorit, bujna orkestracija, živahni ritmovi i pevljive vokalne linije koje neprekidno teku, usko su povezani s libretom prepunim duhovitih i domišljatih stihova koji je, prema motivima narodne priče, napisao Milan Begović.

Glavni lik opere i pokretač radnje je Mića, mladić iz bogate seoske porodice, iz Dalmatinske zagore koji traži nevestu. Na majčin savet predstavlja se lažno, kao siromah – Ero s onoga sveta, kako bi bio siguran da ga verenica Đula iskreno voli…“, to je kratko uputstvo za ovo Gotovčevo delo, koje će večeras u NP izvesti: Ivica Čikeš, Terezija Kusanović, Valentina Fijačko Kobić, Stjepan Franetović, Ljubomir Puškarić, Nina Rašković i Mario Bokun, uz učešće baletskog solo para koji čine Lada Rora i Taiguara Gular, kao i ansambla od 16 plesača.

U Beograd je, prema pisanju zagrebačke štampe, stigao tim od 180 ljudi, četiri autobusa, dva šlepera, a na sceni će biti i pravi konji, samo će, prema rečima Željka Lučića, grla sa zagrebačkog hipodorma zameniti srpski konji.

Statistike

Prema navodima zagrebačkog Jutarnjeg lista, koji se poziva na podatke iz HNK, zagrebačka opera prvi put gostovala je u Beogradu 30. maja 1911. sa Pučinijevom „Madam Bateflaj“. Operu „Nikola Šubić Zrinjski“ HNK je prvi put u prestonici tadašnje zajedničke države izvelo 1927. a šest godina kasnije i Tijardovićevu „Malu Florami“.

Posljednji put Opera HNK Zagreb u Beogradu je bila 1980. sa Pučinijevim “Boemima”. Drama i Balet HNK Zagreb “vratili” su se u NP u Beograd ranije – Drama sa predstavom „Ciganin, ali najljepši“ 2019., a Balet 2022. sa komadom „Gospoda Glembajevi“.

Opera NP je početkom septembra gostovala u Operi HNK u Zagrebu posle 42 godine sa Vedijevom “Simon Bokanegrom” koji je prvi put u 104. godine istorije ove kuće prvi put premijerno izveden 16. maja.

Beogradski đak

Osječanka Željka Barišić Pulig završila je studije oboe na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu u klasi profesora LJubiše Petruševskog. Usavršavala se na Muzičkom konzervatorjumu u Ženevi u klasi Žan-Pjera Suržeta, a 1998. stekla je i pedagoško-psihološko obrazovaje na Pedagoškom fakultetu u Osijeku.

Kao solista na oboi radila je HNK u Osijeku, a od 1995. i u orkestru HNK u Zagrebu gde od 2003. svira i engleski rog. Kao solista i član kamernih sastava učesvovala je mnogobrojnim festivalima, a od 2022. je i prva žena direktor Opere u istoriji HNK Zagreb.