Jergović: Ne želim imati veze s zajednicom koja ne vidi fašizam većinskog naroda u Sarajevu

Način na koji je, kako kažu, artikulisano to pismo, bio je povod za njihovo istupanje.

„Kako ne nalazim svjetonazorske, kulturne, ni identitetske veze između PEN centra u Bosni i Hercegovini, u čijem sam osnivanju 31. oktobra 1992. sudjelovao i PEN centra u Bosni i Hercegovini koji danas postoji, obavještavam vas da se ne smatram članom vaše udruge i zahtijevam da me s današnjim danom brišete sa vaših lista i spiskova“, naveo je Miljenko Jergović.

On za Danas objašnjava da ne želi da ima veze sa zajednicom koja vidi „fašizam u narodu koji je u tom gradu jedva prisutan“.

„Stvar je, zapravo, vrlo jednostavna, rudimentarna skoro: intelektualna zajednica jednoga grada, koja vidi fašizam u narodu koji u tom gradu čini već jedva prisutnu, brojem zanemarljivu manjinu, a odbija, i to vrlo uporno i dosljedno, vidjeti fašizam u narodu koji čini preko devedeset postotnu većinu u Sarajevu, intelektualna je zajednica s kojom ne želim imati veze“, kaže Jergović.

On dodaje da svako ko je pročitao jedan njegov novinski ili književni tekst, zna šta misli kako gleda na spornu misu.

„A što se tiče mise za žrtve Bleiburga, održane u sarajevskoj Katedrali, da, u pozadini te mise je žal za NDH. Tko je pročitao više od jednoga mog novinskog ili književnog teksta, dobro zna što ja o tome mislim i kako na takvu misu gledam. Ako se netko želi praviti lud, može i to“, ističe Jergović.

Pismenu ostavku na članstvo u PEN centru BiH dostavio je i Ivan Lovrenović.

„Ne mislim da je povijest moguće, osim ideološki omeđeno, razvrstati na njezinu bolju i goru, humaniju i nehumaniju stranu, niti da pisac ima zadaću „zastupanja“ neke od tih strana kao što se sugerira u pismu članova bosanskohercegovačkog PEN-a od 9. maja 2020. godine. Po mome uvjerenju piščevo je da historiju ispituje i nastoji razumjeti u njezinim satiričnim učincima na konkretne ljudske živote i sudbine. Razloga za distanciranje pa i izlazak iz bosanskohercegovačkog PEN-a bilo je i ranije; ovime je nestalo i posljednjih razloga za ostajanje u njemu. Tražim da me se s današnjim danom brišete iz članstva u PEN centru u Bosni i Hercegovini“, napisao je Ivan Lovrenović.

Ivica Đikić kaže da je razlog za istupanje u sadržaju protestnog pisma, o čijem nastanku i objavi ni na koji način nije bio obavešten. „Ne mogu pristati na to da se pod okriljem PEN Centra jednoj vrlo kompleksnoj i delikatnoj temi, kao što je tema koju znamo pod skupnim imenom „Bleiburg“, pristupa jednodimenzionalno, kategorično i parolaški ostrašćeno“, ističe ovaj novinar i pisac.

Književnik Željko Ivanković smatra da je sporno pismo nedostojno PEN-a.

„Žurba, forsiranje i prekratko vrijeme da se uopće išta suvislo kaže te iznenađujuće isključivanje nekih ljudi, a na što sam i pismom ukazao, učinili su izjavu nedovoljno diferenciranom i nijansiranom, ponegdje čak grubom i nezgrapnom, nedostojnom PEN-a. No, to bi bila stvar autora i potpisnika da nije objavljena na službenoj stranici PEN Centra BiH kad je postala, opravdale su se moje slutnje, penovska pa time za dio članstva i – diskvalifikacijska“, ističe Ivanković, inače predsednik Skupštine ovog PEN centra.

On je, uz Jergovića i Lovrenovića, među osnivačima PEN centra BiH, koji je formiran u opsadnom Sarajevu 31. oktobra 1992. godine.

Pismu PEN centra BiH, zbog koga su istupili pomenuti članovi, objavljeno je 9. maja, na Dan pobede na fašizmom.

„Mi, doljepotpisani članovi i članice PEN Centra u Bosni i Hercegovini, povodom evropskog Dana pobjede nad fašizmom, potvrđujemo svoju odanost antifašističkim vrijednostima slobode, jednakosti i tolerancije među ljudima, koje su istovremeno i vrijednosti koje zagovara Povelja Međunarodnog PEN-a. Zbog toga smatramo da je ideja da se u Sarajevu organizira komemorativna misa za fašiste i njihove simpatizere koji su nastradali u povlačenju fašističkih i nacističkih snaga prema Bleiburgu sramotna za ovaj grad i za ovu zemlju. Antifašistička pozicija koju zastupamo je bolja i humanija strana povijesti, i u to ime, iz poštovanja prema brojnim nevinim žrtvama ustaških zločina, zahtijevamo da se planirana misa otkaže“, stoji u protestnom pismu, koje je potpisalo četrdesetak autora i članova PEN-a BiH.

Među njima su i: Andrej Nikolaidis, Enver Kazaz, Lejla Kalamujić, Selvedin Avdić, Senka Marić, Tanja Stupar Trifunović, Vladimir Arsenić, Zlatko Dizdarević…

Podsetimo, u sarajevskoj katedrali 16. maja održana je Sveta misa za stradale vojnike i civile u Blajburgu krajem Drugog svetskog rata.

Istovremeno, kod Vječne vatre, građani Sarajeva i članovi antifašističkih udruženja komemorativnom šetnjom su se želeli prisetiti svih žrtava fašizma.

Okupljeni građani poručili su da misi za Blajburg nije mesto u Sarajevu.

Tom događaju prethodile su brojne osude bosanskohercegovačke i međunarodne javnosti da se radi o rehabilitaciji ustaškog režima.