Kako je serija „Igra prestola“ uništila Dubrovnik

Osim ako je vaše ime Marvel, a vaša igra rekreiranje fantastičnih krajolika pomoću CGI-ja, svaka velika televizijska ili filmska produkcija treba da traži prilično spektakularne lokacije na kojima će smestiti svoje fantastične drame.

Dok je trilogija Gospodar prstenova Pitera Džeksona otputovala na Novi Zeland kako bi rekreirala šarm Srednje zemlje, a Dina Denija Vilneva koristila velike ravnice pustinje Vadi Rum u Jordanu da oponaša Arakis, HBO-ova serija Igra prestola otišla je na razne lokacije kako bi oživela dramu s mačevima i sandalama.

Svet Vesterosa u fantastičnoj seriji nije baš tako bazičan, već je sastavljen od planinskih regija, smrznutih ravnica i ogromnih, kitnjastih gradova.

To je nagnalo produkcijski tim da potraži niz različitih lokacija, odabravši Nacionalni park Vatnajökull na Islandu kako bi snimili ledene krajolike „s one strane zida“, Bardenas Reales u Španiji za scene koje uključuju more Dotraki i Dubrovnik u Hrvatskoj za scene u zapanjujućoj Kraljevoj luci.

Stanovnici su ostavljeni s problemom preteranog turizma

Smešten na dubokom jugu Hrvatske, na dalmatinskoj obali, Dubrovnik je poznat kao dragulj Jadranskog mora, s prekrasnim pogledom na more usred istorijske gotičke i barokne arhitekture.

Grad je možda najpoznatiji po svojim drevnim barijerama prema moru, tim golemim zidinama koje su bile glavni razlog koji je privukao produkcijski tim Igre prestola jer je izgled gotovo tačno odražavao izmišljenu lokaciju Kraljeve luke.

Dok je produkcijski tim možda uživao u korišćenju lokacije tiokom nekoliko sezona serije, stanovništvo grada je ostavljeno s egzistencijalnim problemom preteranog turizma, s hordama obožavatelja koji iz celog sveta putuju u mali hrvatski grad.

Prepunivši ulice i ulaze u Stari grad, četvrt u kojoj je sniman veći deo HBO-ove serije, meštani su osudili dolazak hiljade kruzera koji su iskrcavali hiljade turista na njihove obale kada je pompa oko serije bila na vrhuncu 2017. godine.

Zagušenost je postala značajan problem, naročito na čuvenom Stradunu, popločanom krečnjakom, a 2017. godine zabeleženo je da se broj stanovnika Starog grada smanjio s 5000 u 1991. na 1157 ljudi.

Taj se pad pripisuje porastu turizma, pri čemu porast turista isteruje lokalno stanovništvo zahvaljujući prilivu Airbnb smeštaja koji podiže lokalne cene i uništava svaki osećaj lokalne zajednice.

Grad je morao da promeni politiku

Preopterećujući infrastrukturu, oštećujući lokalnu životnu sredinu i preteći integritetu lokalne kulture, turističko pitanje u Dubrovniku prisililo je UNESCO da upozori grad da će njihov status svetske baštine biti ugrožen ako se nešto ne preduzme u vezi s njihovim problemom.

Do 2018. grad je poslušao upozorenje i preduzeo značajne korake kako bi smanjio broj turista, naročito u zakrčenom području Starog grada, a jedna od uspešnih metoda bila je pomeranje dolaska kruzera kako bi se broj posetitelja malo rasporedio.

Preterani turizam kao rezultat televizijske ili filmske produkcije nije ništa novo, pa je tako film Plaža reditelja Denija Bojla iz 2000. naneo nepopravljivu štetu plaži Maya na Tajlandu, a uspeh Gospodara prstenova privukao je hiljade fanova na novozelandska ostrva.

No, nastavak gužve u Dubrovniku naterao je grad na značajnu promenu politike prema turistima i fanaticima Igre prestola, zaključuje Rasel.

Izvor: Index.hr