Kinematografije našeg regiona nisu na istom nivou

nego onaj koji ima visoke umjetničke vrijednosti, ali i dozu provokativnosti, drugačiji pristup stvarnosti, duboke analize događaja u SAD-u i na globalnoj razini“, kaže u razgovoru za Danas Mirsad Purivatra, direktor Sarajevo film festivala, najvažnije filmske manifestacije u regionu koja će ove godine ugostiti slavnog američkog reditelja.

Novo, 23. izdanje SFF počinje sutra projekcijom filma „Druga strana nade“ Akija Kaurismakija, a i ove godine u Sarajevo stiže više od hiljadu svetskih filmskih profesionalaca. Najvažniji gosti svakako će biti pomenuti Oliver Stoun, ali i britanski glumac DŽon Kliz.

– Američki redatelj Oliver Stone će u Sarajevu ostati punih pet dana, tokom kojih planira imati najmanje dva, a možda i tri javna intervjua, na kojima će otvoreno govoriti o svojim političkim stavovima, američkoj i ruskoj politici, Kubi. U povodu Stoneovog dolaska na sarajevskom festivalu će se prikazati sva četiri dijela njegova najnovijeg uratka „Razgovori s Putinom“. Stone je redatelj iza kojega je pedesetak filmova, a njegova posebna vrijednost je u tome što se opredijelio istraživati teme koje su tabu ili nerazjašnjene, kao u filmovima „JFK“, „The Doors“ ili onima o Fidelu Castru. On je provokativan i subverzivan, te kao takav idealan potencijalni sagovornik koji je rado prihvatio poziv u Sarajevo. U Sarajevo stiže i John Cleese, legendarni britanski glumac, poznat ponajviše po ulozi u serijalu „Leteći cirkus Monthyja Pythona“. Kao i Stoneu, njemu će se uručiti nagrada „Počasno srce Sarajeva“ za ukupni doprinos filmskoj umjetnosti – priča Purivatra.

* Sarajevo film festival će ove godine pratiti značajne promene. Zašto ste se odlučili na to?

– Festival je samo jedan od segmenata filmske industrije. Tako da je sigurno da sve promjene koje se dešavaju na planu same filmske industrije, nalažu da i mi kao festival odgovaramo i reagujemo na te promjene. Analizirajući sve ono što se dešavalo u proteklim godinama na našem festivalu ali i u čitavoj filmskoj industriji, odlučili smo se da krenemo sa značajnim promjenama u reformatiranju, jer nove navike i novi načini konzumacije filma su očito promijenili i neke od navika ili ustaljenih formata kako u načinu produkcije, koprodukcije, distribucije. Inače, nakon svakog festivala mi radimo vrlo opširnu analizu tog izdanja sa željom da svoju poziciju najznačajnijeg filmskog festivala u ovom dijelu Evrope redefinišemo na način da uvijek nudimo nešto novo.

* Šta podrazumeva kada kažete da će SFF biti usmeren ka jačanju sinergije između već postojećih projekata – program, industrija (CineLink) i edukacija (Talents Sarajevo)? Na koji način će oni biti integrisani i povezani?

– I dalje smatramo da je direktni, živi kontakt ljudi koji pripadaju filmskoj industriji i koji rade u svim segmentima kreativne industrije jedan od najznačajnijih faktora za kvalitetan razvoj i za kvalitetnu promociju filma. Ovogodišnje izdanje festivala doživjelo je određene konceptualne promjene – uz isti obim programa, festival će biti jedan dan kraći, dok će se tokom intenzivnih šest radnih dana akreditiranim filmskim profesionalcima ponuditi uvid u sve što je relevantno iz regionalne produkcije i uopšte iz svijeta filma. Mislim da ćemo na taj način uspjeti da s jedne strane dodatno pojačamo produkciju, tj. koprodukciju na regionalnom nivou, a sa druge strane ćemo moći da uvežemo regionalnu koprodukciju sa Evropom i ostatkom svijeta.

* Poslednjeg dana Festivala biće prikazivani nagrađeni filmovi…

– To je dan kada želimo da izbjegnemo svaku vrstu napetosti. Što znači da želimo da zadnji dan festivala protekne u atmosferi proslave filma. Nagrade će već biti podjeljene u četvrtak navečer, tako da će taj petak ostati kao dodatni dan za sve istinske ljubitelje filma. Posljednji dan Festivala rezervisan je za projekcije svih nagrađenih ostvarenja na Festivalu i filmova koji su u prethodnim danima izazvali najveću pažnju publike. Biće to dan u kojem će i brojne ekipe Festivala dobiti mogućnost da se okupe u neformalnoj opuštenoj atmosferi, kao i stotine volontera, zaposlenih, stotine novinara koji su pratili festival, da zajedno zaokružimo na najbolji mogući način to festivalsko izdanje.

* SFF pokreće i novi takmičarski program za studentske filmove iz regionalnih filmskih škola i akademija. O čemu je tačno reč i koliko je značajna afirmacija studenata filma?

– Kao vodeći festival u regiji, postavili smo sebi cilj da u potpunosti zaokružimo uvid u regionalnu kinematografiju i produkciju, da budemo jaka platforma za podršku filmskoj industriji čitave regije a u cijelom tom procesu studenti filma, koji se nalaze na početku tog jedinstvenog kruga, ne smiju biti izostavljeni. Tako da ove godine pokrećemo novi program, Takmičarski program za studentski film. Želimo pratiti te mlade talente od njihovog početka pa do, jednog dana, nadamo se, Zlatne palme Ili Oscara. Studenti će na SFF dobiti svoje mjesto gdje će dolaziti, učiti, razvijati se, imati mogućnost da se susretnu sa svojim kolegama iz cijeloga svijeta, njihovi profesori će imati priliku razmijenjivati iskustva sa svojim kolegama. A, od ove godine imat će i zvaničnu nagradu za najbolji studentski film u regiji. Očekujemo od njih da nastave svoj put razvoja i dalje kroz Sarajevo Film Festival, i to kroz programe Talents Sarajevo, CineLink i sutra kroz Competition program sa svojim ostvarenjima.

* Ostaje koncept međunarodnog filmskog festivala sa jasnim fokusom na regionalni film. Kako vi vidite kinematografije u regionu i na koji način bi ih trebalo menjati ili razvijati? Šta SFF još radi u tom pravcu?

– Naše kinematografije pripadaju istom regionu, ali riječ je zapravo o kinematografijama koje nisu na istom nivou. Pojedine su puno više razvijene od ostalih, neke imaju dosta dobro uspostavljene sisteme funkcionisanja, dok druge to nemaju. Kao pozitivan primjer sigurno možemo navesti Hrvatsku, koja je sa HAVC-om razvila vrlo visok stepen organizacionog sistema.

Sarajevo Film Festival kroz svoj Regionalni forum stalno inicira nove moguće saradnje, dajemo primjere kako se može bolje i kako je nešto bolje uređeno u pojedinim zemljama. Naš zajednički cilj zapravo i jeste da se film, a i kultura uopšte, tretiraju u društvu na najviši mogući način ne više sa mrvicama, nego sa dostojnim budžetima i uređenim sistemima kako bi se dala šansa za stabilnost, tj. samoodrživost pojedinih sektora filmske industrije. Od proizvodnje, promocije, zajedničkih nastupa do čak podrške u uvezivanju sa obrazovanjem.

* U kom smeru će se razvijati program CineLink Drama koji je prošle godine imao svoje pilot izdanje?

– Stvari koje se globalno dešavaju, djelomično diktiraju i naš rast, transformaciju, naše restrukturiranje, reformatiranje. CineLink Drama je bio logičan slijed u rastu i unaprijeđenju našeg industrijskog dijela i uopšte festivala. To je jedan od projekata u koji jako puno ulažemo. CineLink Drama i ove godine okupit će autore, producente i finansijere iz regije i svijeta, u želji da doprinesemo proizvodnji i promociji kvalitetnih TV serijala na istom govornom području bivše Jugoslavije. Nadamo se da će javne i privatne TV stanice iznaći dovoljno sredstava da ulože u produkciju kvalitetnih TV drama te da tako slijede trend koji imamo u svijetu i Evropi. Time bi se ojačala i cijela filmska industrija u regionu.

* Šta nas još novo očekuje na predstojećem 23. SFF-u?

– Reformatiranje Festivala je učinjeno i na način da smo vrlo jasno definisali programe koje imamo sa ciljem da publika prepozna šta je to što im nudimo, i da sada puno lakše odluče šta je to što će gledati na festivalu. To smo dodatno podcrtali time što smo uradili redefinisanje i samih lokacija na kojima će se odvijati pojedini programi. Tako da je sada, u svrhu izdvajanja i jasnih profiliranja otvoreno novo kino samo za kratke filmove – House Of Shorts, da smo dječije i omladinske filmove i dodatne programe locirali na mjesto koje je posebno kreirano samo za njih – House of Youth, a radimo i na osvježenju i rekonstrukciji otvorenog kina kao najatraktivnije festivalske lokacije. Sa druge strane također, podižemo standarde u kvaliteti projekcija i nudimo publici jedinstveno iskustvo zajedničkog gledanja filma koje različitim promjenama koje uvodimo nastojimo dovesti do savršenstva.

Jedan od četiri najveća filmska marketa u Evropi

– Cijeli industrijski segment Festivala okupit će i ove godine više od 1000 gostiju i biće to, kao i uvijek, jedna selekcionirana lista distributera, producenta, world salesa, filmskih profesionalaca i isl., koji u Sarajevo dolaze da razgovaraju i osmisle kako da promovišu nove projekte, skupe novac, ostvare koprodukcije isl. Zahvaljujući ovom segmentu, Sarajevo Film Festival važi za visoko profilirani evropski festival, upoređujemo se sa možda tri najveća marketa u Evropi, Roterdamom, Berlinom i Torinom. Sarajevo je četvrti – ističe Purivatra.

Premijera novog filma Semiha Kaplanoglua

Tokom osam dana na 23. SFF-u biće prikazano 235 filmova iz 54 zemlje u 18 programa, a svetske premijere imaće čak 43 naslova. Neki od najzanimljivijih filmova biće u takmičarskim programima, a od ove godine se po prvi put u trci za nagrade Srce Sarajeva nalaze i filmovi studenata iz čitave regije.

U selekciji igranih filmova svetsku premijeru imaće „Zrno“ – novi film priznatog turskog reditelja Semiha Kaplanoglua („Med“, „Mleko“). Svetske premijere imaće i naslovi „Buđenje dana“ (Albanija) i „Mada ili ne tako sjajna strana stvari“ (Rumunija), dok će po prvi put u regionu biti prikazani filmovi – „Pravci“ (Bugarska, NJemačka, Makedonija), „Sofijin sin“ (Grčka, Francuska, Bugarska), „Strašna majka“ (Gruzija) i „Taoci“ (Gruzija, Rusija, Poljska). Van konkurenciji u glavnom programu biće prikazana dva nova BiH ostvarenja – „Muškarci ne plaču“ Alena Drljevića (nedavno nagrađen u Karlovim Varima) i „Ptice kao mi“ u režiji Faruka Šabanovića i Amele Ćuhare.

Iz Srbije – dokumentarci

U konkurenciji za nagrade Srce Sarajeva u selekciji igranih filmova nema srpskih ostvarenja, a tako je i u programu kratkometražnih naslova. Ipak, u trci za nagrade biće domaći dokumentarci – „Kad dođu svinje“ Biljane Tutorov, „Vodič kroz crnu rupu“ u režiji Aleksandra Nikolića i Zlatka Pranjića, kao i „Slatko od ništa“ Borisa Mitića, koji ovih dana ima svetsku premijeru na festivalu u Lokarnu. U trci za nagrade biće i nekoliko ostvarenja studenata filmske režije iz Srbije – Katarine Koljević, Dušana Zorića i Jelene Gavrilović. Od dugometražnih igranih filmova srpsku kinematografiju na 23. SFF-u predstavljaće ostvarenje Bojana Vuletića „Rekvijem za gospođu J.“ koji će biti prikazan u selekciji U fokusu. Takođe, na SFF-u premijeru će imati jedna domaća serija – „Senke nad Balkanom“ Dragana Bjelogrlića. Prva epizoda ove krimi serije, koja na male ekrane u zemljama širom regiona stiže na jesen, biće prikazana u okviru programa Pretpremijere. Treba pomenuti i da Filmski centar Srbije ove godine finansira nagradu CineLink Drama koja se dodeljuje TV projektima u razvoju.