![Književnik koji je opisao spasavanje putnika sa Titanika i „lekar za siromašne“: Ko je bio subotički lekar sa „Karpatije“ Artur Munk? 1 Književnik koji je opisao spasavanje putnika sa Titanika i „lekar za siromašne“: Ko je bio subotički lekar sa „Karpatije“ Artur Munk? 1](https://www.danas.rs/wp-content/uploads/2022/09/scan0056-e1662722238169-1000x560.jpeg)
Poznati književnik i doktor Artur Munk rođen je 25. maja 1886. godine u jevrejskoj porodici u Subotici. Njegov otac, Đula Munk, bio je činovnik bez imovine, a majka, Flora Miler, domaćica. Artur Munk je bio još dete, kada mu je otac umro, a potom i majka, a njega i njegovu mlađu sestru, Jolan Munk, odgojila je baka.
Munk je u Subotici imao lekarsku ordinaciju koja se nalazila, među drugima, na Karađorđevom putu, a postao je poznat kao „lekar za siromašne”, jer je lečio pacijente i kada nisu imali da mu plate. Umro je u Subotici 1955. godine.
Njegov život i delo je istraživala viša kustoskinja Muzeja opštine Bačka Topola, Hargita Vaštag Gažo. Trenutno piše doktorsku disertaciju o Arturu Munku na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu.
Osim toga, ona je pripremila izložbu o Munku 2016. godine u Subotici i 2018. godine u Bačkoj Topoli.
![Književnik koji je opisao spasavanje putnika sa Titanika i „lekar za siromašne“: Ko je bio subotički lekar sa „Karpatije“ Artur Munk? 2 Književnik koji je opisao spasavanje putnika sa Titanika i „lekar za siromašne“: Ko je bio subotički lekar sa „Karpatije“ Artur Munk? 2](https://www.danas.rs/wp-content/uploads/2022/09/Artur-Munk-spomenik-300x225.jpeg)
Ko je bio Artur Munk?
Hargita Vaštag Gažo je za Danas govorila o Munku i otkrila pojedine detalje iz njegovog života, ali je govorila i o nekim krivim informacijama koje se provlače u javnosti, a vezani su za život i rad ovog veoma značajnog subotičkog književnika i istorijske ličnosti.
Subotica ima i spomenik posvećen ovom književniku koji je smešten u parku u centru grada, pored Gradske kuće, a jedna ulica u gradu nosi ime dr Artura Munka. U tom parku se osim spomenika Artura Munka nalaze i spomenici poznatih književnika Geze Čata, Danila Kiša i Balinta Vujkova.
Artur Munk je u Višoj gimnaziji u Subotici išao u isti razred sa Jožefom Brenerom, kasnijim Gezom Čatom (mađarski Géza Csáth).
Zanimljivo je da je njegovo pravo ime ustvari Jožef Brener (mađarski Brenner József). Ovaj poznati mađarski pisac i muzički kritičar, inače je rođak poznatog subotičkog pisca Dežea Kostolanjija.
„U literarnoj sekciji gimnazije Munk je pohvaljen za tekst pod naslovom ’Peć’, a tokom srednje škole je podučavao bogate đake sa lošijim ocenama. Položio je maturski ispit 1904. godine, nakon čega je studirao na Medicinskom fakultetu Kraljevskog mađarskog univerziteta u Budimpešti. Lekarsku diplomu je dobio 1909. godine, a u međuvremenu je godinu dana služio vojsku u Salzburgu“, kaže Vaštag Gažo.
![Književnik koji je opisao spasavanje putnika sa Titanika i „lekar za siromašne“: Ko je bio subotički lekar sa „Karpatije“ Artur Munk? 3 Književnik koji je opisao spasavanje putnika sa Titanika i „lekar za siromašne“: Ko je bio subotički lekar sa „Karpatije“ Artur Munk? 3](https://www.danas.rs/wp-content/uploads/2022/09/Hargita-Vastag-Gazo.-Foto_Jovana-Reljic-300x200.jpg)
Prema njenim rečima, Munk je radio u peštanskim bolnicama, a u međuvremenu je služio i kao brodski lekar na prekookeanskim brodovima Kjunard lajna.
„Od sredine 1913. do avgusta 1914. godine je radio kao lekar na izgradnji železničke linije Knin-Ogulin, nakon čega je do jula 1917. bio vojni lekar u Prvom svetskom ratu. Uređivao je novine za vojsku pod naslovom Ludwig Baka (Redov Ludvig). U julu iste godine je pao u rusko ratno zarobljeništvo. U Crvenoj armiji i među ratnim zarobljenicima je radio kao lekar do juna 1921. godine“, objašnjava Vaštag Gažo.
Nakon povratka u Suboticu vodio je privatnu lekarsku praksu i radio kao zamenik rejonskog lekara.
„Od decembra 1944. do novembra 1945. godine bio je rukovodilac i primarijus vojne bolnice za zarazne bolesti treće armije u Subotici. Artur Munk nije deportovan u Drugom svetskom ratu“, napominje Vaštag Gažo.
![Književnik koji je opisao spasavanje putnika sa Titanika i „lekar za siromašne“: Ko je bio subotički lekar sa „Karpatije“ Artur Munk? 4 Književnik koji je opisao spasavanje putnika sa Titanika i „lekar za siromašne“: Ko je bio subotički lekar sa „Karpatije“ Artur Munk? 4](https://www.danas.rs/wp-content/uploads/2022/09/Artur-Munk-spomenik1-300x225.jpeg)
Za vreme ratnog zarobljeništva u Jekaterinburgu u Rusiji upoznao je Elzu Šliskevic, svoju buduću suprugu, a u Suboticu se vraća 1921. godine sa suprugom i sinom Đerđom.
Da li je Munk spašavao davljenike sa tonućeg Titanika?
Artur Munk je u svom autobiografskom romanu „A do tada… hvala” („Köszönöm addig is…”) pisao o tome da je kao lekar spašavao ljude sa tonućeg Titanika pre 110 godina.
Prema rečima naše sagovornice, istraživanja Tamaša Baloga, Kalmana Tanitoa i Petera Kencela potvrđuju da je Munk 1911. godine služio na brodu Saksonija, a sa Karpatijom je krenuo tek na svoje sledeće putovanje.
„Prema listi osoblja Karpatije on je na ovom brodu boravio u periodu između 11. maja i 22. juna 1912. godine, dakle posle spasavanja brodolomnika sa Titanika. Spomenuti istraživači razmatrali su liste osoblja i putnika, kao i verodostojnost opisa spasilačke operacije i verodostojnost opisa koje je Munk o svojim ostalim prekookeanskim putovanjima dao, kao i verodostojnost opisa spasilačke operacije”, objašnjava Vaštag Gažo.
![Književnik koji je opisao spasavanje putnika sa Titanika i „lekar za siromašne“: Ko je bio subotički lekar sa „Karpatije“ Artur Munk? 5 Književnik koji je opisao spasavanje putnika sa Titanika i „lekar za siromašne“: Ko je bio subotički lekar sa „Karpatije“ Artur Munk? 5](https://www.danas.rs/wp-content/uploads/2022/09/scan0131-300x197.jpeg)
Iza sebe je ostavio bogato književno delo. Napisao je roman koji čuva zapise iz revolucionarne Rusije „Veliki kadar” (A nagy káder), zatim „Hinterland”, „Bačka svadba” (Bácskai lakodalom), „Dnevnik” (Napló 1915–1916) , „A do tada… hvala” (Köszönöm addig is…), kao i „Leteći Vučidol” (A repülő Vucsidol), ovu knjigu je napisao sa Čat Gezom i Emilom Havašom. Na srpski jezik ju je preveo Robert Tili 1996. pod naslovom Leteći Vučidol, i objavljena je u subotičkom časopisu Rukovet 1997.
Na hrvatskom jeziku, takođe u prevodu Roberta Tilija, knjigu je pod naslovom Leteći Vučidol 2013. godine objavilo Hrvatsko akademsko društvo iz Subotice. Godine 2005. je pod naslovom „Bohlonaj, gospod doktor!“ izašao i „A do tada… hvala“ i na slovenačkom, u prevodu unuke Artura Munka, Stele Munk. Poznati su i njegovi brojni publicistički tekstovi, a njihova obrada je u toku.
Munkova zaostavština se čuva u muzejima
Vaštag Gažo podseća da je obrada zaostavštine pisca i lekara Artura Munka započeta početkom 2016. godine, na 130. godišnjicu njegovog rođenja, sa ciljem da se iste godine o njegovom delu otvori izložba. Bračni par iz Subotice dr Jene Gubaš i supruga Agota su igrali centralnu ulogu u sakupljanju predmeta.
![Književnik koji je opisao spasavanje putnika sa Titanika i „lekar za siromašne“: Ko je bio subotički lekar sa „Karpatije“ Artur Munk? 6 Književnik koji je opisao spasavanje putnika sa Titanika i „lekar za siromašne“: Ko je bio subotički lekar sa „Karpatije“ Artur Munk? 6](https://www.danas.rs/wp-content/uploads/2022/09/scan0158-300x185.jpeg)
„U Gradskom muzeju Subotica se, na odeljenjima za umetnost, odnosno istoriju, čuva Munkova ostavština: njegov pisaći/radni sto, fotografije koje predstavljaju njega i članove porodice, natpis lekarske ordinacije, slika (ulje na lesonitu) koju je sam naslikao, slika o sinu od Šandora Olaha“, navodi.
Nakon što je početkom 2016. u vojvođanskoj štampi objavljen poziv, prema kojem su sakupljeni predmeti, rukopisi, fotografije za izložbu od privatnih lica i institucija, dve unuke Artura Munka, Aleksandra Hese, koja živi u Novom Sadu, odnosno Stela Munk, koja živi u Sloveniji, prvo su posudile pa i poklonile Gradskom muzeju Subotica za izložbu foto-album u secesijskom stilu, lekarsku torbu, pečat i rukopise svog dede.
„Rukopise i predmete Artura Munka iz ostavštine istoričara književnosti dr Imrea Borija, akademika i nekadašnjeg profesora Filozofskog fakulteta u Novom Sadu naslednici su poklonili Gradskom muzeju Subotica. U fondu rukopisa Literarnog muzeja ’Petefi’ u Budimpešti nalaze se dokumenti Artura Munka koji su vezani za njegov život, porodicu, rat, poput beleški, izvoda iz matične knjige rođenih, medalja iz Prvog svetskog rata, fotografija“, kaže Vaštag Gažo.
U zbirci Istorijskog arhiva u Subotici i u zbirci Gradske biblioteke Subotica isto se čuvaju rukopisi i dokumenti u vezi Artura Munka.
Više vesti iz ovog grada čitajte na posebnom linku.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.