Beogradska filharmonija, koja je nastupila u Sarajevu prvi put posle gotovo 30 godina, dobila je stojeće ovacije na koncertu u Narodnom pozorištu, a ambasador Srbije u BIH Grujica Spasović istakao je da je taj događaj primer kako se u „delikatnim političkim prilikama mogu uspostavljati i jačati međusobne veze“.

Beogradska filharmonija, koja je nastupila u Sarajevu prvi put posle gotovo 30 godina, dobila je stojeće ovacije na koncertu u Narodnom pozorištu, a ambasador Srbije u BIH Grujica Spasović istakao je da je taj događaj primer kako se u „delikatnim političkim prilikama mogu uspostavljati i jačati međusobne veze“. Beogradska filharmonija saopštila je da je na koncertu 21. marta u Narodnom pozorištu u Sarajevu, kojim je svečano zatvoren međunarodni festival „Sarajevska zima“, dobila petnaestominutni aplauz i stojeće ovacije, posle dva bisa. BF je predvodio njen šef-dirigent Dorijan Vilson, a koncertu su prisustvovali članovi diplomatskog kora i mnoge ugledne ličnosti iz kulturnog i političkog života. „Otkako sam u Sarajevu, a to je već godinu dana, nisam se bolje osećao nego za vreme i posle koncerta Beogradske filharmonije. Posebno zato što su mi posle koncerta prilazili muzičari, profesori akademije, članovi Sarajevske filharmonije, diplomate, javni i kulturni radnici koji su mi preneli utiske da nisu prisustvovali boljem koncertu u Sarajevu“, naveo je Spasović.
Osmi međunarodni džez festival u Kragujevcu počeo je preksinoć i trajaće do sutra uveče. Ovu tradicionalnu šumadijsku muzičku manifestaciju, na kojoj ovoga puta nastupaju džez muzičari iz Nemačke, Italije, SAD, Poljske, Austrije, Holandije, Makedonije i Srbije, preksinoć, u Gradskoj dvorani „Šumadija“, otvorio je trio Vlatka Stefanovskog. Nakon otvaranja, festival je preseljen u Knjaževsko srpski teatar, gde su su ovdašnjim ljubiteljima džeza sinoć predstavili, najpre Bisera Veletanlić i Zafir Hadžimanov, a potom međunarodni kvartet Martina Šaberla. Na sceni ovdašnjeg teatra večeras, 24. marta nastupiće Jovan Maljoković i Miloš Krstić, kao i američki duo Džošua Agujar i Eldad Tarmu. Osmi međunarodni džez festival u Kragujevcu, 25. marta zatvoriće međunarodni trio Joakima Šoenekera i gosti iz Italije Đulijano Tul i Andreo Culijani.
Proslava 400 godine od rođenja čuvenog slikara Rembranta donela je Holandiji zaradu od skoro 200 milina evra, saopštili su organizatori. „Sa 2.1 miliona posetilaca to je bio najuespeniji događaj ikada organizovan u Holandiji“, rekao je Jan Mikijel Hesels, direktor organizacije „Rembrant 400“. Posetioci koji su došli u Holandiju prošle godine samo zbog obeležavanja ove godišnjice, potrošili su 190 miliona evra, a ukupno 623 miliona evra su potrošili posetioci svih dešavanja. Procene govore da je „Rembrant 400“ doveo u holandske muzeje 450.000 stranaca. Inače, prošla godina je donela rekordnu posetu stranih turista Holandiji – 10.6 miliona. Skoro 70 posto posetilaca događajima vezanim za obeležavanje Rembrantovog rođenja bili su stranci, uglavnom iz Evrope, ali su Amerikanci ipak bili najbrojnija nacija sa 215.000 posetilaca.
Nagrada Evropske dokumentarističke mreže (EDN) za 2007. dodeljena je osnivačima Festivala „Sedam veličanstvenih“ Svetlani i Zoranu Popoviću iz Beograda, za „energičan i izvanredan doprinos“ razvoju i podršci dokumentaristici u Beogradu i Srbiji. Nagrada im je uručena sinoć na Festivalu dokumentarnog filma u Solunu (Docs in Thessaloniki), saopštila je EDN, čije je sedište u Kopenhagenu. Direktorka EDN, Lena Pasanen istakla je da dodela nagrade EDN Svetlani i Zoranu Popoviću predstavlja veliku čast, jer su u svim aspektima dali veliki doprinos evropskoj dokumentarnoj kulturi. Svetlana i Zoran Popović osnivači su Centra za vizuelne komunikacije Kvadrat, koji je prvi započeo radionice dokumentarnog filma za studente filma i mlade filmske autore tokom 90-ih godina u bivšoj Jugoslaviji. Kvadrat je i jedan od prvih članova EDN iz Srbije, a festival „Sedam veličanstvenih“ osnovao je 2005, u saradnji sa tadašnjim direktorom EDN Tue Stin Milerom i Sava centrom.
Tim Barton (48), reditelj filmova kao što su „Betmen“, „Edvard Makazoruki“ i „Čarli i fabrika čokolade“, dobiće Zlatnog lava za životno delo na ovogodišnjem Venecijanskom filmskom festivalu, 64. po redu, koji će se održati od 29. avgusta do 8. septembra. Njemu će nagrada biti uručena par dana pošto bude proslavio 49. rođendan. Inače, 5. septembar će na ovom festivalu biti proglašen za „Dan Tima Bartona“ i već sada se najavljuju iznenađenja. „Tim Barton je filmski genije, najimaginativniji potomak novog doba kinematografije. Sem njega, ne postoji tako finansijski privlačan holivudski reditelj koji ima istačan osećaj za film“, rekao je direktor festivala u Veneciji Marko Miler, povodom najave dodele počasnog priznanja. Sam Barton publici u Veneciji predstavljao je svoje filmove „Košmar pre Božića“, 1994 (međunarodna premijera) i „Mrtva mlada“, 2005. godine (svetska premijera).
Godišnje nagrade Javnog konkursa te kuće za radio dramu, kao i nagrade „Vitomir Bogić“ koju dramski program Radio Beograda dodeljuje stvaraocima i glumcima na području radiofonije, dodeljene su juče u Radio Beogradu. Ljubiši Vićanoviću su, na svečanosti „Dani radio drame 2007“, pripala dva priznanja. Za delo „Mama na kraju sveta“, Vićanović je nagrađen u kategoriji dečje radio drame, a njegov „Filozof iz Nole“, posvećen Đordanu Brunu, proglašen je za najbolji tekst originalne radio drame. Nagrada Javnog konkursa za radiofonijsko ostvarenje dodeljena je Milenku Pajiću iz Čačka, za delo „Univerzalna muzička kapsula“. Kako je rečeno na svečanosti, u Pajićevom ostvarenju se planeta Zemja posmatra kao muzički instrument – kroz oči susednih svetova. Kristini Đuković uručena je povelja „Vitomir Bogić“ za najuspešnijeg mladog radiofonijskog stvaaroca u 2006. Plaketu „Vitomir Bogić“ za najuspešnija radiofonijska glumačka ostvarenja u prošloj godini primili su Ružica Sokić i Ivan Jagodić. Plaketu za doprinos radiofoniji dobila je Ivana Vujić, dok su za izuzetan doprinos radiofoniji nagradu podelili dramski pisac Zoran Popović i ton-majstor Petar Marić. Do danas je na Radio Beogradu snimljeno više od 7.500 radio drama.
Žiri Kulturno-prosvetne zajednice Beograda na čelu sa slikarkom Oljom Ivanjicki odabrao je 24 pojedinca i institucije kojima će 24. aprila biti uručena priznanja za trajni doprinos kulturi grada – „Zlatni Beočug“. Izvanredni „Zlatni beočug“ za životno delo dobili su Emir Kusturica, Pavle Minčić, Žarko Petrović i Miodrag Protić, navodi se u saopštenju KPZ Beograda. To priznanje, prema odluci žirija, dobile su i dve institucije – Vojna akademija i Matica iseljenika Srbije. „Zlatni Beočug“ dobili su Predrag Ejdus, Jadranka Jovanović, Miroslav Ilić, Miodrag Jakšić, Dragan Dragojlović, Sonja Lapatanov, Živorad Kukić i Marija Bisov. Među dobitnicima „Zlatnog Beočuga“ su i Kolja Milunović, Narodni orkestar RTS – pod upravom Ljubiše Pavkovića, Živorad Žika Nikolić, Dejan Pataković, dekan FDU Zoran Popović, Đoko Stojičić, Milos Šobajić, Momčilo Todorović i ugostiteljski bard restorana Vuk Ljubiša Tomić. Predsedništvo KPZ Beograda dodelilo je posebno priznanje izdavačkoj kući iz Italije La Valiza i Lilijani Ratković Trifunović. Žir u kome su bili Rada Đuričin, Milovan Vitezovic, Srba Ignjatović, Živorad Ajdačic, Olivera Miletović, Miloš Matijas, Bora Dugić, Vanja Bulić, Dragan Marović, Milovan Zdravković, Predrag Luković i Minja Obradović, odluke o dobitnicima nagrade je doneo jednoglasno.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari