Džordž Karlin (71) postaće 11. dobitnik godišnje „Mark Tven“ nagrade za američki humor. Njemu će priznanje biti uručeno 10. novembra u Kenedi centru za izvođačke umetnosti. Karlinova karijera traje već pet decenija, a tokom nje snimio je 22 albuma i napisao tri bestseler knjige. Nastupao je često na televiziji i na filmu, a najčuveniji je po „Sedam reči koje nikada ne smete reći na televiziji“.

Džordž Karlin (71) postaće 11. dobitnik godišnje „Mark Tven“ nagrade za američki humor. Njemu će priznanje biti uručeno 10. novembra u Kenedi centru za izvođačke umetnosti. Karlinova karijera traje već pet decenija, a tokom nje snimio je 22 albuma i napisao tri bestseler knjige. Nastupao je često na televiziji i na filmu, a najčuveniji je po „Sedam reči koje nikada ne smete reći na televiziji“. Među ranijim dobitnicima „Mark Tven“ nagrade su i Bili Kristal, Vupi Goldberg, Nil Sajmon i Stiv Martin.
Par novih Oskar pravila koja su usvojena trebalo bi da omoguće veću konkurenciju u kategoriji filma na stranom jeziku, kao i malo drugačiju trku za najbolju pesmu. U ovogodišnjoj trci za najbolji strani film nisu se našli favoriti kao što je rumunski „4 meseca, 3 nedelja i 2 dana“, kao i francuski „Persepolis“, pošto nisu izabrani u svojim zemljama kao predstavnici. Ubuduće će izvršni komitet moći da dodaje tri filma listi šest finalista, a potom će od njih biti određeni pet nominovanih. Kad je reč o pesmama, odsad će moći da se među nominovanima nađu samo maksimalno dve numere iz jednog filma. Tokom poslednje dve godine, „Devojke iz snova“ (2006) i „Začarana“ (2007), dominirale su sa po tri nominovane pesme, mada ni jedan film nije osvojio statuetu – 2006. najbolja je bila pesma „Falling Slowly“ iz filma „Jednom“, a 2007. „I Need to Wake Up“ iz „Neugodne istine“. Zbog toga je sada uvedeno novo pravilo kako bi se u finalnoj trci našlo viđe filmova. Nominacije za narednog Oskara biće saopštene 22. januara 2009, dok će nagrade biti dodeljene 22. februara iste godine.
Havijer Bardem (39) dobio je Špansku nacionalnu filmsku nagradu koju svake godine dodeljuje ministarstvo kulture ove zemlje. Njemu je priznanje, i 46.500 dolara, pripalo za „dostignuća postignuta tokom duge karijere“. Bardem je početkom godine dobio Oskara za sporednu ulogu u filmu „Nema zemlje za starce“.
Sedmi šumadijski Demo fest biće održan 21. juna na letnjoj sceni kragujevačkog Studentskog kulturnog centra. U takmičarskom delu ovogodišnjeg Demo festa učestvovaće pet šumadijskih i jedna vojvođanska rok grupa, dok će kao gost nastupiti bend Atheist rap iz Novog Sada. Učesnicima festivala biće omogućena medijska prezentacija, dok su za tri najuspešnije rok grupe predvidjene odgovarajuće novčane i robne nagrade.
Komemorativnim skupom i prigodnim kulturno-umetničkim programima, u Kragujevcu je prekjuče i juče obeleženo 90 godina od pobune i streljanja grupe od 44 slovačka vojnika. Kraj humke streljanim Slovacima u Stanovljanskom polju, nadomak Šumarica, juče pre podne, u prisustvu državnih zvaničnika Slovačke i Srbije i predstavnika ovdašnje gradske uprave, organizovan je verski obred koji su zajednički služiti velikodostojnici Slovačke evngelističke i Katoličke crkve. Pomenu su prisusvovali i sveštenici Srrpske pravoslavne crkve. Neposredno potom na Spoomenik streljanim Slovacima položeni su venci i cveće, nakon čega je izveden prigodan kulturni program. U kragujevačkom Pozorištu za decu juče je premijerno prikazan film posvećen pobuni i straljanju slovačkih vojnika („Ko spava kod orla i dva lava“), a istim povodom organizovan je i okrugli sto, na kojem su o stradanja Slovaka, pred kraj Prvog svetskog rata u Kragujevcu, govorili istoričati, književnici i predstavnici Ministarstva odbrane Slovačke. U večernji satima, u Knjaževsko srpskom teatru održan je koncert orkestra Vojske Slovačke i hora „Zvon“ iz slovačkog grada Trenčina. U istorijskim arhivima zabeleženo je da se 17. ugarsko-mađarski puk, 2. juna 1918. pobunio u Kragujevcu i odbio poslušnost svpojoj komandi. U znak odmazde, 44 vojnika tog puka slovačke nacionalnosti streljano je 21. juna 1918. u Stanovljanskom polju, gde im je svojevremeno podignuto spomen obeležje, koje simbolično čuvaju orao i dva lava.
Ovogodišnji, Drugi međunarodni valjevski salon fotografije, otvoren 20. juna u Galeriji Narodnog muzeja Valjevo, obuhvata gotovo 750 radova 193 autora iz 13 zemalja, na temu „Život“. Žiri, koji su činili Goran Malić MF FSS, AFIAP (Beograd), Aleksandar Kelić MF FSS (Beograd) i Milan Marković MF FSS, EFIAP (Valjevo), dodelio je nagrade za Kolekcije i za pojedinačne fotografije. Zlatnu medalju za Kolekciju dobio je Patrik Maček, srebrnu, Dušan Jovanović, bronzanu Robert Horvat, a pohvaljeni su Zoran Đorđević i Writwik Chakraborty. Za pojedinačne fotografije zlatnu medalju dobila je Ana Shishak, srebrnu Jure Kravanja, bronzanu Deyroy Somnath, a pohvale Sudip Roychoudhury i Orest Lyzhecka. Tokom trajanja izložbe, organizovane u saradnji sa Foto-kino klubom Valjevo, u muzejskom klubu predviđen je raznovrstan prateći program, pa će 27. juna posetioci moći da prisustvuju predavanuju sa video prezentacijom i razgovorom o Kalaudiu Prikelmajeru – prvom valjevskom apotekaru i fotografu. O njemu će govoriti Vladimir Krivošejev, direktor valjevskog Narodnog muzeja, dok će 1. jula biti održana video prezentacija fotografija „Srbija i Tibet“ (Branislav Brkić, Srbija), „Žudnja za svetlom“ (Boro Rudić, Makedonija), Ivana Blazeva (Makedonija) i Vinka Skale (Slovenija). Za 4. jul najavljeno je predavanje i razgovor o istoriji fotografije u Valjevu (predavač Zdravko Ranković), dok će 8. jula biti održana video prezentacija fotografija Antoana Boinova (Bugarska), „Život Anadolije sa religijom“ (Haluk Ujgur, Turska), „Marumures“ (Marčelo Materasu, Italija), „Ptice“ (Masimo Botoni, Italija) i „Portreti sveta“ (Miguel Pareno). U završnici izložbe, 11. jula, biće održana video prezentacija i razgovor na temu „Reka Drina u foto objektivu“ (Miroslav Jeremić). Izložba će biti otvorena do 12. jula. SEECULT.org
Juče je u Ljubljani potpisan sporazum o saradnji Akademije za pozorište, radio, film i televiziju Univerzitet u Ljubljani i Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu. Dve visokoškolske institucije su se sporazumom obavezale na saradnju u sprovođenju studentske profesionalne prakse, realizaciji ispita studenata i na međusobnu podršku u realizaciji pojedinih nastavnih celina u okviru studijskog programa. Beogradska i ljubljanska akademija su se, takođe, dogovorile o organizaciji gostovanja nastavnika, saradnika i studenata, kreiranju i vođenju zajedničkih umetničkih i obrazovnih projekata, kao i o povezivanju sa pozorištima u Sloveniji i Srbiji. Pored ostalog, dve akademije će razmenjivati programe i iskustva, a ukupna saradnja će se odvijati kroz neposredni kontakt predstavnika dve institucije. Ugovor je potpisan na dve godine, a saradnja će moći biti nastavljena bez obzira na vremensko ograničenje njegovog trajanja.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari