„Lubarda - Jedna priča”: Izložba povodom pola veka od smrti Petra Lubarde 1Petar Lubarda u ateljeu (oko 1954/55. godine) Foto: „Kuća legata” Legat Petra Lubarde

 

Od prvih, ranih zavičajnih pejzaža, kikirigdžija iz komšiluka, preko Kosovskog boja, ustanaka (Karađorđevog i partizanskog), zbega iz Španje, Cara Trajana, maslinika i narova, do brodova na savi, boraca, rudara, buđenja Afrike… Sve to i još mnogo više iz neponovljivog stvaralaštva jedinstvenog Petra Luberde, doduše, ne baš na jednom, već na dva mesta, istovremeno u dva muzeja.

Izložba „Lubarda – Jedna priča” kojom kragujevački muzej „21. oktobar” obeležava pola veka od smrti jednog od naših najvećih slikara i akademika Petra Lubarde otvorena je u sredu, 11. septembra u izložbenim prostorima Muzeja „21. oktobar” u Šumaricama i Narodnog muzeja Šumadije u Kragujevcu.

Postavku je je kreirao autorski tim izložbe, kustoskinje: Jelena Knežević iz Medija centra, „Odbrana”, Ana Panić iz Muzeja Jugoslavije i Dina Pavić iz „Kuće legata”.

Izložbu čine monumentalna ali retko izlagana umetnička dela i dokumenti velikog umetnika (iz Medija centra „Odbrana”, „Kuće legata“ i Muzeja Jugoslavije) koji su pažljivo birani da čine izložbenu celinu, a što korespondira sa duhom ciklusa slika „Kragujevac 1941” koji je od osnivanja Muzeja „21.oktobar” (1976.godine) deo stalne postavke i po izričitoj želji umetnika nikada nije napuštao Kragujevac i sam Muzej.

Postavku „Lubarda – jedna priča” čine dela autora koja nisu deo stalne postavke u Legatu Petra Lubarde, niti su izlagana u ovom obimu, dela iz umetničke zbirke Doma Vojske Srbije upotpunjena odabranim delima iz fonda Muzeja Jugoslavije, koja su data na poklon predsedniku SFRJ Josipu Brozu Titu.

Borbene – Od „Karađorđa” do „Buđenja Afrike”

Marjana Stanković, direktorka Spomen parka „Kragujevački oktobar” podsetila je na otvaranju izložbe da je ciklus koji je Petar Lubarda posvetio kragujevačkoj tragediji i poklonio je Muzeju „21. oktobar” 1969. godine u vreme kada ova ustanova još nije bila zvanično otvorena i dela su bila izložena u Umetničkoj galeriji kragujevačkog Narodnog muzeja, što je još jedna simbolika ovako koncipirane postavke. Takođe, na kragujevačkoj postavci izložbe nalazi se i testament kojim Lubarda poklanja svoje slike Spomen parku kao i pozivnica za izložbu tih radova u Narodnom muzeju pre 55 godina.

„Lubarda - Jedna priča”: Izložba povodom pola veka od smrti Petra Lubarde 4
Autorke izložbe Jelena Knežević, Ana Panić i Dina Pavić ispred Lubardine slike „Car Trajan” Foto: Z. S. M.

Koautorka postvake Jelena Knežević iz Medija centra „Odbrana” istakla je da je izložba „Lubarda – Jedna priča” započeta u sardnji ove tri ustanove još 2021. godine. U Umetničkoj zbirci Galerije Doma vojske Srbije čuva se osam Lubardinih dela, od kojh je polovina njih nastala pre a druga posle Drugog svetskog rata. Takođe, istakla je ona, slikar je svoju prvu izložbu „Pejzaži iz rodnog kraja” imao baš u ovoj ustanovi (tada pod imenom Ratnički dom) u maju 1933. godine.

Ana Panić iz Muzeja Jugoslavije napomenula je da su se čak četiri Lubardine slike našle u prvoj postavci Muzeja 25. maj 1962. godine. Ipak, po njihovim podacima, Tito i Lubrda se nikada nisu sreli i zvanično upoznali iako su decenijama živeli samo 600 metara jedan od drugog. Ona je naglasila i velika veza Lubarde i nesvrstanih jer je njegova izložba otvorena 1961. godine pred sam početak sastanka šefova nesvrstanih zemalja u Beogradu.

– Svi svetski lideri koji su pozivali na mir mogli da uživaju u njegovim slikama. Jedno delo i danas je izloženo u MTS dvorani (Dom sindkata), doduše malo skrajnuto na tom mestu odakle su se lideri nesvrstanih obratili svetu predočavajući im treći put ne samo onaj Istoka i Zapada, rekla je na otvaranju Ana Panić.

Po njenim rečima ovako koncipirana izložba tri beogradske i dve kragujevačke institucije kulture predstavljala je ne mali izazov kako da podele postavku u dva prostora.

– Ali „kustoska igra” opredelila nas je da u Muzeju „21. oktobar” zbog Lubardinog ciklusa o kragujevačkoj tragediji budu predstavljene njegove „borbene” slike od Kosovskog boja i „Karađorđa” do „Buđenja Afrike” dok su u Narodnom muzeju Šumadije postavka više prati hronološki razvoj Lubardinog dela, pojasnila je ona na otvaranju u Šumaricama razrešenje ove njihove dileme.

Legati – Umetnikov „poklon najintimnijeg dela sebe”

– Svi zajedno smo svesni velelepnosti Lubardinog stvaralaštva ali ono što povezuje Beograd i Kragujevac je potreba jednog umetnika da iza sebe ostavi jedan legat, što posebno krasi njegovu ličnost, poručila je Dina Pavić iz „Kuće legata”.

Ona je baš za ostvaranje posebno izdvojila Lubardine reči koje referišu na takvu plemenitu potrebu da iza njega ostane zbirka za pokolenja koje je on izrekao baš u Kragujevcu na konferenciji za štampu povodom njegove izložbe „Kragujevac 1941. godine”:

„Već samim rođenjem čovek se obavezuje na na neki dug prema sebi i ljudima. Umetnikov dug ima jedan viši smisao. To je njegova obaveza da narodu iz kojeg je ponikao podari najintimniji deo sebe”, citirala je ona umetnika prikiom darovanja ovog ciklus slika Kragujevcu u kome je i sam proveo jedno vreme kao nemački zarobljenik gde je nakon šestoapriliskog napada na Kraljevinu Jugoslaviju bio zatočen pre deportacije u logore u Nemačkoj i Italiji.

Takođe Dina Pavić je istakla da je sam Lubarda naglašavao tada koliko je sve to ponovo „duboko proživeo radeći ovo slike” napominjući da je za streljanje u Kragujevcu prvi put čuo u nemačkom logoru i da ga od tog momenta „nikada nije napuštala misao da tom događaju posveti svoje najbolje slike”.

Beogradska „Kuća legata” otvorena je za publiku 2014. godine a Dina Pavić kustoskinja je navela i koliko je bila turbulentna njena istorija, jer od 77 poklonjenih Lubardinih radova i 110 crteža i skica komisija za popis pronašla je samo 24 slike i svega desetak crteža i sklica.

– Tako da se veći deo ove kolekcije danas „vodi kao nestao”, sa žalošću je konstatovala ona.

Publika u Kragujevcu moći će da vidi 12 radova koji nisu deo stalne postavke „Kuće legata” i nikada nisu ovako zajedno izlagani. Među njima i četiri monumentalna platna (jer je po Dini Pavić „Lubarda voleo da se ’bori’ sa monumentalnim platnima”) u tehnici ulje na platnu poput „Putovanje kroz noć” ili „Car Trajan” rađen nitro lak (narodski rečeno – boje za kola), jer je on bio pionir kod nas rada sa ovom tehnologijom koja mu je „omugućavala da bude produktivniji”.

Izložbu je zvanično otvorila Anđelka Stojković, zamenica predsednika Skupštine grada a Kragujevčani će moći da je pogledaju do 15. oktobra. Posle otvaranja izložbe u Muzeju „21. oktobar” prisutni su „prešli” u Umetničku galeriju Narodnog muzeja Šumadije gde je izložen drugi deo postavke kroz koju su stručno vođeni od strane njenih autorki.

Izložba „Lubarda” jedna priča posle Beograda a pre Kragujevca je već bila izlagana u Nišu, Šapcu, Gornjem Milanovcu i Ćupriji. Postavku prati i adekvatna publikacija, izuzetno opremljen katalog koji je objavio Medija centar „Odbrana”.

Više vesti iz ovog grada čitajte na posebnom linku.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari