"Madam Baterflaj" za kraj obeležavanja stogodišnjice: Jelena Milašinović, glavni menadžer Beogradske filharmonije, o novoj 101. sezoni i gala završetku trocifrenog jubileja 1Foto: Nebojša Babić

Iako je jubilarna stota sezona još u završnici, Beogradska filharmonija najavila je novi, 101. ciklus od 25 koncerata, čiji je moto „Do poslednjeg takta“.

Prodaja karata za pretplatnike već je počela, a za pojedinačne koncerte počeće 17. juna.

O muzičkim planovima u sledećoj i ambicioznim događajima na kraju ove sezone za Danas govori Jelena Milašinović, glavni menadžer za odnose sa javnošću u BGF.

Zbog čega je moto nove sezone “Do poslednjeg takta” – zvuči požrtvovano, ali i malo opominjuće zbog činjenice da su u 100. sezoni na videlo izašli egzistencijalni problemi i pitanje nove zgrade BGF?

– Upravo tako! I u narednom veku, Filharmonija ima nameru da ostane dosledna svom karakteru i da nepokolebljivo i ’do poslednjeg takta’ dokazuje zašto je toliko voljena, jer Beograd kontinuirano čini centrom muzičkog sveta, prikazujući svetu najlepše lice svoje prestonice. U nadi da će biti relevantno i vrednovana, nastaviće da i dalje unosi život i jarke boje u svet klasike u koji uvodi brojne generacije gradeći jedno bolje društvo. Beogradska filharmonija hrabro želi da i dalje bude pokretač, inspiracija i oaza i za narednih sto!

Zašto 101. ciklus od 25 koncerata BGF u septembru počinje petosatnim Amadeusom?

– Odmah na početku pokazujemo šta sve možemo! Novi maratonski koncept Gabrijela Felca želi da prikaže genijalnost Mocartovog stvaralaštva, pa će Filharmonija kroz pet sati muzike upriličiti ‘proputovanje’ kroz njegova sakralna, simfonijska i koncertna dela. Nema bolje žurke za početak od Amadeusove, a sa tako ‘naelektrisanim’ i uzbudljivim konceptom, nema boljeg sećanja na Ivana Tasovca, našeg reformatora kome tradicionalno posvećujemo svako svečano otvaranje sezone.

Osim Riharda Štrausa zbog dvostruke godišnjice i Šostakovča, koji je preminuo pre pola veka, u programu se planira i puno Hačaturijanove i Rahmanjinove muzike. Zbog čega i šta je to što će publika još slušati?

– Celu sezonu čini puno zanimljivih repertoarskih kreacija koje oblikuju jedinstvene karaktere svakog koncerta. Osvrnućemo se i na aktuelne jubileje – 150 godina od rođenja Ravela i 200 od Bruknera, a takođe pripremamo blistave osvrte na srpsko stvaralaštvo. Tako ćemo izvesti orkestarsko delo Milice Đorđević, koje je poručila i premijerno izvela Berlinska filharmonija, kao i Koncert za saksofon Petra Stojanovica, jedno od prvih dela u literaturi za ovaj instrument i to nastalo u Srbiji 1942. godine.

Ko su novi dirigenti i solisti koji će prvi put svirati sa BGF?

– Nova sezona donosi velike zvezde i omiljena imena. Tako će Beogradska filharmonija prvi put nastupiti sa čuvenim Mihailom Pletnjovim, a sa velikim izvođenjem predstavljamo i nove umetnike poput Sergeja Malova koji svira violinu, violu i violončelo, pa će to biti jedinstveni ‘one man show’ muzičara koji će i umetnički predvoditi Beogradsku filharmoniji na istom koncertu. Prvi put sa nama će biti takođe i Aleksandar Meljnikov, Danijel Čobanu, Kamij Toma kao i dirigenti Haime Martin, Saša Gecl i Kiril Karabic.

Stota sezona se približava završetku, šta je za filharmoničare najveći utisak koncerata „Za uvek“, mada tek predstoji Pučinijeva opera „Madam Baterflaj“?

– Bilo je puno katarzičnih trenutaka tokom jubilarne sezone koji su predstavljali poseban izazov za filharmoničare i pronašli specijalan put do publike. Svakako bi se izdvojio Brams maraton i izvođenje sve četiri simfonije u jednoj koncertnoj večeri sa „kraljem izazova“, šefom-dirigentom Gabrijelom Felcom. Ali taj događaj nije za pamćenje zbog testa izdržljivosti, jer bi u tom slučaju to bila puka egzibicija. Brams maraton Beogradske filharmonije ostaće upamćen po vrhunskoj umetničkoj koncepciji Gabrijela Felca i maestralnom izvođenju orkestra kojim su dočarali razvojni put ovog komopzitora. Posebno će nam ostati u sećanju oduševljenje publike koja je i posle četiri sata svirke, htela još! Tokom ove sezone je bilo puno istraživanja novih umetničkih zona. Najsvežije iskustvo smo upravo imali prošlog petka zajedno sa violinistom Danijelom Rolandom koji je umetnički predvodio gudački filharmonijski ansambl u izvođenju nove verzije Vivaldijevih „Godišnjih doba“, savremenog kompozitora Maksa Rihtera. Publika je slušala sa ivice stolica, a koncepcija koncerta najdirektnije govori o onom što Beogradska filharmonija jeste i želi da ostane – radoznala i inovativna u prezentaciji vrhunskog kvaliteta. Prema mnogima, ovaj koncert mogao je gloriozno da zatvori sezonu, ali mi spremamo ’tešku artiljeriju’ za njen kraj. Pred nama je poluscensko izvođenje opere „Madam Baterflaj“ Đakoma Pučinija, 7. juna na Kolarcu, koje će se zbog ogromnog interesovanja ponoviti i 9. juna, što je će biti zamena za završni koncert „na otvorenom“.

"Madam Baterflaj" za kraj obeležavanja stogodišnjice: Jelena Milašinović, glavni menadžer Beogradske filharmonije, o novoj 101. sezoni i gala završetku trocifrenog jubileja 2
foto Marko Đoković/BEOGRADSKA FILHARMONIJA

Vagnera samo za najbolje

Zašto je posle dva uzastopna Pučinija – „Toska“ i „Madam Baterflaj“ u 101. sezoni operski izbor pao baš na Vagnerovog „Tristana i Izoldu“?

– Gala zatvaranjem filharmonijske sezone sa “Madam Baterflaj”, između ostalog, obeležićemo i 100 godina od smrti čuvenog kompozitora. Otkako smo prvi put poluscenski postavili njegovu “Tosku” prošle godine, doneli smo odluku da svake sezone razvijamo ovu vrstu operskih iskoraka. S obzirom na to da smo navikli publiku na konstantno podizanje lestvice, tako će Vagnerovi “Tristan i Izolda” biti posebno i istorijsko iskustvo budući da su zbog kompleksnosti ovog remek dela, njegova izvođenja veoma retka i rezervisana za najbolje.

Sto prvi rođendan u Luci Beograd

– Na 101. rođendan, 13 juna, predstavićemo monografiju Beogradske filharmonije povodom stogodišnjice orkestra i time zatvoriti krug slavlja našeg velikog jubileja. Autorke monografije su dugogodišnje urednice programa Beogradske filharmonije, Asja Radonjić i Danica Maksimović koje su više godina radile na ovom materijalu koji objedinjuje dosadašnju istoriju orkestra uz puno zanimljivih saznanja. Knjiga je koncipirana prema karakteru naše institucije, jer na opipljiv i životan način govori o razvoju ansambla ka modernom evropskom orkestru, a takođe će služiti kao relevantan naučni izvor za sve one koji će nadalje izučavati Beogradsku filharmoniju. Pored autorki, promocija će okupiti zanimljive govornike koji će svedočiti o višestrukom značaju Filharmonije ne samo za kulturu već i za društvo u celini. Pratiće je i izložba fotografija oslikavajući njen stogodišnji put, a događaj će se održati ispred Silosa u Luci Beograd.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari