Nebojša BradićFoto: Antonio Ahel/ATAImages

Reditelj Nebojša Bradić je u emisiji „360 stepeni“ televizije N1 govorio o svojim predstavama, o periodu kada je bio ministar kulture, o nekim od stotinak predstava koje je režirao, o medijskoj sceni u Srbiji i značaju pozorista u savremenom društvu.


Bradić godišnje režira po tri, četiri predstave, među kojima su i opere, mjuzikli, komedije. Prema mišljenju mnogih kritičara, u predstavama se često bavi pitanijma rušenja društvenih tabua.

„To su naslovi koji su više godina predmet mog bavljenja. Ništa od toga ne izlazi u trenutku. To se sve događa i u dogovoru sa upravama pozorišta. Kada je reč o rušenju društvenih tabua, ima, naravno i takvih naslova, ali i onih koji se npr. bave pozorišnom umetnošću.To su sve izazovi sa kojima se u karijeri reditelj susreće. Razume se da se pitanje angažmana uvek postavlja kao krucijalno: zašto ste angažovani tj. zašto ste neangažovani. U tom smislu, rušenje društvenih tabua je uvek bio izazov i danas je. Na mnoge teme i mnoge probleme želimo da ukažemo upravo u pozorištu“, rekao je Nebojša Bradić u emisiji „360 stepeni“ televizije N1.

Kao neke od najznačajnih svojih ostvarenja, Bradić ističe predstavu „Jadnici“, koja se igrala u Madlenianumu.

„To je verovatno jedan od najvećih uspeha našeg muzičkog teatra. Predstava po kojoj me najčešće moji pozorišni sledbenici i prijatelji pamte je „Prokleta avlija“, na kojoj sam radio u pozorištu u Kruševcu. Ona je na svoj način bila umetnički dostignuta proza Ive Andrića, ali i društevno angažovana predstava i prilika da u jednom malom pozorištu napravim značajnu stvar koja je dobila i mnogo priznanja“, naveo je Bradić koji je bio i upravnik Narodnog pozorišta, Ateljea 212 i Beogradskog dramskog pozorišta.

Nebojša Bradić je bio i ministar kulture i informisanja od 2008. do 2011. godine.

„Ja sam po profesiji reditelj i režirajući predstave i vodeći pozorišta, ja sam na neki način režirao i pozorišta i ono što je javnost u umetnosti. Ali poseban izazov bila je režija kulture. To je možda bila i zabluda. Jer, kada radite režiju određene predstave, opere, mjuzikla, vi birate saradnike; neki biraju vas i na kraju dobijete nešto što je balansirano, što je u harmoniji. U politici, međutim, a posebno u sektoru državne uprave, vi niste u prilici da se izborite za određeni tim. To uvek dođe kao deo nekih kompromisa ili nagodbi koje su političke i tu se već određena pozicija sa kojom startujete urušava“, navodi Nebojša Bradić.

On kaže da kultura danas ima još manju vidljivost nego u vreme kada je on bio u ministarstvu, ali da je ona u Vladi uvek na neki način skrajnuta.

„Neko ko hoće da bude ministar kulture mora da shvati da ulazi u svet politike, gde kultura, pošto nije na naslovnim stranicama, nije zanimljiva. Onda imate te utakmice koje se teško izvojevaju posebno kada je reč o budžetu, o nekim zakonskim odlukama“, kaže.

Ističe da je, uprkos tome, uspeo da ostvari neke značajne rezultate. „To je npr. završetek rekonstrukcije Narodne biblioteke, Kinoteke, predstavljanje naše književnosti u Lajpcigu na međunarodnom sajmu knjiga, određene stvari u domenu zakona“, rekao je Nebojša Bradić.

Odgovarajući na pitanje da li politika određuje kakva će biti kultura, on ocenjuje da danas među političarima i nema nekog ko je ozbiljno zainteresovan za kulturu.

„Koriste se stare formule da je kultura potrebna, da je to esencija onoga što je nacionalni identitet, ali kada je reč o tome šta je suštinski kultura, tu nailazimo na nerazumevanje. Sama činjenica da u ovom trenutku Ministarstvo nije okončalo konkurse za savremeno stvaralaštvo za 2024. godinu, govori o tome da tim ljudima kultura uopšte nije važna“, rekao je bivši ministar kulture.

Više o gostovanju Nebojše Bradića u emisiji „360 stepeni“ pročitajte na sajtu N1.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari