Neoliberalizam se uči kao da je jedina ekonomija na svijetu

Ispočetka je „Na rubu znanosti“ bila deo drugih emisija koje su išle ponedeljkom u jedanaest navečer. Naravno, naziv slikovito zvuči, ali bih ja to objasnio više graničnim područjima za prikupljanje znanja, kaže za Danas autor kultne emisije Na rubu znanosti, novinar i pisac Krešimir Mišak, čije je predavanje „Svetla na nebu“ zakazano za 19. novembar u Domu omladine Beograda.

* Tema „teorija zavere“ koju često plasirate u emisiji nosi sobom prizvuk nečeg nenormalnog, pa i uvrnutog. Smeta li vam taj žig?

– Više je tu reč o tome kako se svet kodira i dekodira u ljude. Etiketiranje nečeg teorijom urote je šira priča jer se postavlja pitanje koje se uopšte reči danas upotrebljavaju za etiketiranje. Za određene teme postoje sertifikovani stručnjaci da o njima pričaju, a pitanje na koji su način oni usmjeravani je već druga priča. Na ekonomskom fakultetu je glavna faca Milton Fridman a neoliberalizam se uči kao da je to jedina ekonomija na svijetu. I prema mnogim drugim materijalima se isto tako selektivno ponaša. Postoje etikete i one nastaju tako što za određena područja nije politički korektno i uputno pitati. Zato što društveni inženjering gradi društvo u nekom drugom smjeru a to čovjeku odgovara.

* Pojasnite.

– Ako gradite društvo na temeljima demokracije, a neko kaže „ma ne, pogledaj, kako je sve umreženo“ i upita ima li doista demokracije u Europskoj uniji onda se to etiketira kao teorija zavjere. Međutim, sam taj izraz je ušao u upotrebu nakon ubojstva Džona Kenedija kada je CIA tražila način kako da se kroz PR odnosi prema činjenici da je metak išao malo napred, malo nazad što, naravno, nije, ali nema ni veze. Uglavnom, oni su tada skovali taj izraz „teorija zavjere“ za sve ljude koji su govorili da se dogodilo nešto drugačije u vezi sa atentatom na Kenedija u odnosu na ono što je bila službena priča.

* Za koja područja se danas koriste etikete?

– Za mnoga. Ako netko postavlja elementarna pitanja u vezi sa globalnim zagrevanjem, recimo da li CO2 menja klimu verovatno da će dobiti etiketu „global warning denial“. Ako je neko u nekoj zemlji protiv Europske unije, to jest, u državi koja bi trebala ući u taj savez dobiće etiketu euroskeptik kao da je nekakva bolest u pitanju. A ja mislim da se bez podataka, koje daju takozvane teorije urota, svijet ne bi ni smio interpretirati. Samo je pitanje do koje razine ići. Nekad davno je teorija urote bila knjiga „Stoljeća rata“ koja se danas smatra uobičajenom geostrategijom. Te se stvari sve više međusobno približavaju jedna drugoj, pa se na kraju možda i spoje.

* A kako gledate na to što su nedavno otvorena dokumenta u vezi sa ubistvom Kenedija?

– To je prepotrošena priča. Toliko dokumentaraca je snimljeno o tome i očigledno je da se s tim u vezi zbivalo nešto sasvim drugo u odnosu na zvaničnu priču. Vi sad možete ići od teorije do teorije. Ima ih pljeve, ali otvaranje tih dokumenata baš sada je dio neke šire priče. Na kraju krajeva, fascinantno je da je u jednom starom udžbeniku za povijest još iz vremena Jugoslavije iz sedamdesetih godina pisalo da je Džona Kenedija ubila zavjerenička skupina s mnogo elemenata politike, i CIE. Ako je to pisalo u osnovnoškolskom udžbeniku – a je, jer sam ja to vidio, naravno da ovde nismo bili sputani američkim podacima nego su domaći povjesničari napisali neku realnu i to je sad već dio udžbeničkog znanja.

* Koji su vam dosad bili najzanimljiviji sagovornici ili priče?

– To sam pitanje čuo tisuću i više puta i svaki put je bilo jednako neodgovorivo jer se svi mi menjamo. To je kao da me pitate koja mi je najomiljenija igra u životu. Pa, čujte, sa pet jedna, a sa petnaest neka druga. To što mi je najzanimljivije se menja na razini od godinu dana.

* Postoji li priča koja vas je najviše uplašila?

– Ako mislite na teme s graničnih područja možda mi je najgroznija bila ona o kojoj je pisao Džefri Grup u knjizi „Korporatizam“ o takozvanim morgelonima, to jest, vlaknima koji izlaze iz ljudi i interpretacije transhumanističkih tehnologija u vezi sa tim.

* Kako vidite televiziju kao medij budući da ste mnogo puta u svojim emisijama govorili o manipulaciji, društvenom kodiranju i tome slično?

– Televizija je kao nož – medij idealan za promicanje bilo kakvih vrijednosti. Zato se na svjetskoj razini pomno prati kome zapravo pripadaju mediji, kojim razmišljanjima i kojim vrijednostima streme. Manje-više mediji su glavni alat programiranja, ali ne moraju nužno to biti. Ja sam „Elijena“ prvi put gledao na televiziji tako da je malo nepravedno optužiti ju je za sve.

* Šta biste rekli o vrednostima koje afirmiše vaša emisija u političkom smislu?

– U političkom ne afirmira ništa zato što je politika tek deo društvenog tkanja. Ja sam uvek birao teme koje su životnopodržavajuće u sebi. Manje je takvih emisija, a najveću pažnju su imale one koje su naizgled imale crne prognostičke elemente. Ali, u stvari, nisu. Jer svet oko nas je takav kakav je.

* Šte će biti fokus vašeg predavanja u Beogradu ?

– Napisao sam ukupno osam knjiga. Ima tu različitih žanrova: znanstvene fantastike, nekih tematskih kao što je „Putovanje kroz vrijeme“, a ima i knjiga koje se bave sažimanjem svih tih modernih pogleda na svijet u kojima ima i metafizike i teorija urote. U principu, nema jasnih granica između svih tih tema. One se međusobno prožimaju. To je dosta široka slika koju je potrebno obuhvatiti cijelim pogledom da bi se, eventualno, uočila veza a još je veći problem što je većina tih tema of. Svaka je u odmaku, u odnosu na srednjestrujaške ideje u svijetu.

* Dajte primer.

– Alternativna arheologija nešto govori. Ja mislim da nije beznačajno pitanje zbog čega u dvesta tisuća godina ljudske povijesti nisu zabilježeni tragovi ratovanja, a onda je pre pet i pol tisuća godina to naglo počelo. Što se to tako naglo i čudno zbilo u čovjeku, da je, reklo bi se, promijenio narav? S tim u vezi postoje razne teze koje ukazuju na ovakve i onakve susrete i kad se malo zapitate pada vam na pamet da je li taj sustav još uvijek tu, da li je samoodrživ, pa se samoreplicira… Hoću da kažem kako su raznorodne teme međusobno isprepletane. Globalno zagrijevanje, iako tako na prvi pogled ne izgleda, zapravo, ima veze s elektronskom valutom. Ako se zna da se teži ugljičnoj valuti, koja će biti elektronska, odjednom se pojavljuje poveznica. Još su stari Grci govorili – ako želiš nešto znati o svijetu moraš gledat više područja.