Mlada operska pevačica Maja Reljin Davidović (sopran) koja je svoje umetničke kvalitete uveliko dokazala pred najstrožom muzičkom, a najpre operskom publikom u Italiji, u petak će u 19 sati u Svečanoj sali Matice srpske održati solistički koncert uz pratnju italijanskog pijaniste Mikela D’Elije i ansambla Vile. Maja je karijeru započela svirajući violinu i igrajući folklor, a potom je zapažen i njen glas.

Ovaj kulturni događaj sezone, u želji da Srbiju na najbolji način predstavi Evropi i zajednici u koju naša zemlja teži da se integriše, podržalo je i preduzeće Elektrovojvodina, koje sa Maticom srpskom ima višegodišnju saradnju na planu promocije srpske kulture. Direktor kompanije, Tihomir Simić, govori nam o ovoj saradnji i potencijalima koje su prepoznali kod naše mlade umetnice.

Zbog čega se jedno privredno preduzeće poput Elektrovojvodine zauzima za kulturni život i mlade umetnike?

– Srbija nije prepoznata po potencijalima koji su karakteristični za sve ono što čini novo u Evropi. Duboko verujem da će ta perspektiva Srbije, koja će eventualno biti potvrđena u mandatu nove vlade, doneti neke nove kvalitete za one društvene delatnosti koje nisu tako lukrativne i profitabilne ali koje su veoma važne. Kultura mora biti prepoznata u porodici evropskih naroda i to na način koji će im pomoći da upoznaju suštinu jednog nacionalnog bića, ali i jedne multinacionalne sredine poput Vojvodine, koja je pravi biser u svemu što je kultura, nasleđe i istorija. Vojvodina sa Maticom srpskom uspela je da održi život vere, pisma i stvaralaštva svojih različitih naroda.

Na koji način Vojvodina može da bude ulaznica u Evropsku uniju?

– Na teritoriji AP Vojvodine živi 27 nacija, skupština, vlada i institucije funkcionišu na šest jezika i to stvarno predstavlja spremnost Srbije da postane član velike porodice evropskih naroda. A Vojvodina može da bude ID karta i referenca Srbije da ova zemlja nije samo loša medijska kampanja devedesetih, rat ‘99, potpuna devastacija, bruka pred Haškim tribunalom… Kada treba povratiti veru u kvalitet, onda društveno odgovorno preduzeće kakva je Elektrovojvodina, kao privredno društvo koje je posle pet godine negativnog finansijskog rezultata doživela preporod, postiglo fantastičan rezultat u finansijskom i tehnološkom smislu, može da predvodi druge. Budući da je ova društvena realnost rigidna, dvadeset četvoročasovna odgovornost, mi smo odlučili da se bavimo nečim što čini lepo u životu. Napravili smo više strateških ugovora i saradnji sa Univerzitetom Novi Sad, Fakultetom tehničkih nauka, institutima i ustanovama, a posebno izdvajam ugovor o saradnji sa Maticom srpskom. Sa njom dvaput godišnje napravimo veliki koncert kao važan društveni događaj te sezone i šaljemo najbolju moguću poruku: ma šta radili, ako zaboravimo onaj lepši deo naše stvarnosti i postojanja, kulturu i umetnost, pitanje je da li smo onda zaista tako uspešni.

Zašto Maja Reljin Davidović?

– Maja je kvalitet sama za sebe: niko nije stajao iza nje, bez uticajnih roditelja, bez marketinga, ali sa velikim talentom i upornošću i svime onim što joj je Bog dao u nasleđe, usavršavala se kod nas pa u Italiji, kao na najkritičnijem umetničkom terenu. Dosegla je izuzetnost a naš posao je da prepoznamo izuzetnost. Da biste bili bolji, morate biti okruženi boljima od sebe. Maja poseduje osobenost izvođenja klasičnog repertoara, sa sopstvenom dramaturgijom. S pažnjom i poštovanjem će se o njoj govoriti u predstojećoj dekadi.

Na koje još načine Elektrovojvodina nastoji da pomaže kulturni život pokrajine i čitave države?

– Obaveštavamo naše građane o energetskoj efikasnosti, borimo se protiv velikog neprijatelja kvalitetnog energetskog sistema, a to je nelegalno korišćenje električne energije… na svaki način se trudimo da Vojvodina bude još bolje mesto za život svih nas, a osnova je u tome napraviti potez koji će da promeni sve, posle koga više ništa ne može da bude isto.

Oda muzičkim korenima

Kada Maja Reljin Davidović govori o počecima svoje karijere, priča deluje gotovo kao bajka sa dobrim vilama i princezama. U muzičkoj školi svirala je violinu i uporedo igrala folklor gde se iskazala kao dobar vokalni solista. Na jednom etno festivalu u Italiji, njen dar primetila je operska diva Katja Ričareli i pozvala je Maju na svoj masterklas u Parmi. Usledilo je školovanje na konzervatorijumu Đuzepe Verdi i potvrda talenta mlade Novosađanke u ulogama Mimi u „Boemima“ u Bolonji i Lusi iz opere „Prosjaci“ koja je izvedena u Milanu na konzervatorijumu „Đuzepe Verdi“. Maja otkriva za naš list da će koncert započeti izvođenjem tradicionalne srpske muzike i to sa ansamblom Vile koji je vezan za njene muzičke početke.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari