Omaž renesansnom geniju 1

Rafael je svoje najveće uspehe dostigao u Rimu, u kome je i umro pre ravno 500 godina.

Mnogobrojne slike i freske koje je on za manje od jedne decenije okončao, garantuju i danas njegovu svetsku slavu.

Kao autor savršene lepote on je imao, posebno u 19. veku, kultni status kod Ludviga I Bavarskog i njegovog generalnog sekretara Georga fon Dilsa, koji su ga apoteotički zvali „kraljem slikara“.

Rafaelova 500-godišnjica smrti daje povoda da se prisetimo njegove slave i reflektujemo u kojoj meri je njegov likovni jezik uticao na novovekovni zapadni svet umetnosti.

U Staroj pinakoteci u Minhenu, čiji je kamen temeljac položen na Rafaelov rođendan 1826. u firentinskoj sali ovim povodom izložena je galerija slika, među kojima i jedno rano Rafaelovo delo koje je sada u fokusu, takozvana „Sveta familija Kaniđani“ (Heilige Familie Canigiani).

Koncentrisana prezentacija zbirke prikazuje, među pet slika u Staroj pinakoteci, dve votivne, oltarske slike Rafaela i „Svetu familiju Kaniđani“ zajedno sa jednom slikom Fridriha Overbeka iz Nove pinakoteke, kao i jednom porcelanskom slikom Kristijana Adlera, koje stupaju u dijalog.

Sa oltarskom slikom Peruđina i jednom slikom Fra Bartolomea ovaj izbor najpre podseća gde je karijera, 1483. godine rođenog, Rafela Santia iz Urbina otpočela.

Od 1504. do 1508. je Rafael boravio u Firenci, gde je dospeo u kontakt sa kreativno inspirativnim delima Leonarda da Vičija i Mikelanđela.

Uz to je stekao i veoma dobar uvid u dela fra Bartolomea koja su bila značajna za njegov potonji rad.

Na taj način je mogao da izdrži konkurenciju firentinskih majstora koji su dobijali naloge za privatne portrete i porodične kapele.

„Svetu familiju“ je poručio Domeniko Kaniđani, jedan bogati firentinski trgovac tekstilom, koji je bio odan Medičijevima, povodom svoje svadbe 1507. godine.

Pre 37 godina, povodom 500-godišnjice rođenja Rafaela, ova slika je bila restaurisana.

Proslavljanje Rafaela u 19. veku, njegov značaj za nemačku romantiku i posebno za umetnički krug takozvanih Nazarećana sa Fridrihom Overbekom na čelu i njegovom slikom „Marija i Jelisaveta sa Isusom i Jovanom“, dokumentovano je na ovoj jubilarnoj izložbi.

Ova slika je ujedno i impresivan omaž renesansnom geniju.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari