Dok se jezikoslovci, povjesničari i nacionalisti svađaju po tribinama, portalima i novinama oko razlika između hrvatskog i srpskog jezika, ova knjiga i svi njeni pjesnici i pjesnikinje govore o sličnostima i zajednostima, progovaraju o jeziku koji dijelimo i razumijemo i o bizarnoj pojavi slem poezije koja obitava na marginama poetskog svijeta kao što neka žilava biljčica preživljava u negostoljubivim uvjetima, ističe na koricama „Antologija hrvatske i srpske slem poezije”, jedan od njenih urednika Mario Kovač.
Prošle subote u Kontakt galeriji Studentskog kulturnog cntra Kragujevac održana je promocija knjige „Antologije hrvatske i srpske slem poezije” u izdanju Udruženja za razvoj kulture „URK/Klub Močvara” i „Trnjanske struge”.
Knjiga „Antologija hrvatske i srpske slem poezije”, zbirka je nastala s ciljem da po prvi puta objedini obe slem scene i njihovo djelovanje. Urednici Luka Antić, Mario Kovač, Milan Mijatović, Hrvoje Mimica i Kornel Šeper pretražili su arhive, plakate, stripove, anegdote…, okupili sve aktere slem scene Hrvatske i Srbije do kojih su mogli da dođu, a koji su ostavili svoj trag zadnjih dvadeset i više godina, u jednu s razlogom tako nazvanu antologiju, ističu njeni priređivači, naglasivši da su pesme u ovoj knjizi osobni izbor svakog od autora i autorki i njihov način da se predstave čitateljima.
„Knjiga dokumentira regionalnu slem scenu i njene akter(ic)e koji su mahom autsajderi, čudaci, izopćenici, ali istinski majstori scenskog nastupa. Kako je slem poezija prvenstveno namijenjena živom, javnom izvođenju, ova knjiga je pokušaj da se ulovi to neuhvatljivo ili ukroti neukrotiva pjesnička riječ. Ako taj pokušaj i ne uspije, nećemo se previše oko toga sekirati – u prirodi eksperimenta je da propadne!”, navedene su na korici knjige reči jednog od urednika Antologije, Maria Kovača.
– Knjiga je sveobuhvatna. Cilj je bio da u njoj okupimo što više ljudi iz Srbije i Hravtske koji su, u poslednjih 20 godina, na bilo koji način učestvovali na na izgradnji i u radu slem scene. Nije nam bila namera da tako sakupljenu poeziju kuriramo, slažemo i uređujemo na neki hronološki ili klasičan antologičarski način, nego smo od svakog autora tražili da sam odabere i pošalje ono što on sam smatra da je „najbolje od sebe šta ima”, kaže za Danas Luka Antić, glavni urednik izdanja.
Takođe, u Antologiji su i stripovi („Tko je ukrao slem”), plakati sa slem pefrormansa i prvenstva iz Hrvastke i Srbije.
– Tu su i tekstovi i članci koji općenito čitaocu dočaravaju šta je slem uopšte i kako je nastao, kao i kako on nastaje i počinje u Srbiji i Hravtaskoj poput: „Šamarnje poezijom (Šta je slem?” Dijane Redžić, „Močvara – prirodno stanište slem pjesnik(inj)a i mnogih drugih čudaka” Maria Kovača, „Zanimljivo, dinamično, nepredvidivo – Izveštaj s prvog službenog državnog prvenstva u slem poeziji” Ivora Kruljca, „Nastanak i razvoj pesničke slem scene u Srbiji” Milana Mijatovića, „Pogled iz susjedstva” (Dina Mora i Maria Kovača) i „Slem je stanje iskrenosti i slobode” Marija Dejanovića, navodi naš sagovornik.
Po Antiću ideja knjige je da „ispriča priču” o slemu na ovim područjima.
A, kako po njemu, sada posle dve decenije izgleda i „stoji” slem scena na tim područjma?
– Situacija sa slemom je dosta naglo krenula u Hrvatskoj. Otvorila su se neka nova vrata i dosta pjesnika i pjesnikinja se u to „uštekalo”. Onda je došlo neko zatišje i sada se ponovo to, pogotovo nakon korrone vraća i ima novi zamah. U Srbiji slem scena je nekako plodnija u smislu, više ljudi je srčanije uključeno u sve to nego kod nas. U Hrvatskoj je to nekolicina ljudi koja „vuče” neke druge ljude, povremeno sa sobom kao neki dodatni angažman. Stekao sam dojam da su pjesnici i pjesnikinje koji su uključeni u slem scenu sami proaktivni, svako „vuče” tu stvar i tu scenu u svom gradu, smatra on zaključujući da je genralno „slem scena u Hrvatskoj možda za mrvicu malo manja ali jednako tvrda kao u Srbiji”.
Na promociji u kragujevačkom Studentskom kultrnom centru knjigu (čije je objavljivanje sufinasirao Grad Zagreb) su predstavili Luka Antić, njen glavni urednik i pesnici, gosti iz Hrvatske Dejan Inđić (Virovitica) i Em Si Deda (Hrvoje Mimica – Zagreb).
Voditelj večeri bio je kragujevački pesnik Damir Nedić (takođe zastupljen u antologiji) a posle promocije održano je i Drugo otvoreno prvenstvo kragujevca u slem poeziji koje je vodio prošlogodišnji pobednik Nenad Ignjatović. Knjiga je pre kragujevačke, sredinom prošlog meseca imala i svoju promociju u beogradskom klubu „Beti Ford”.
Više vesti iz ovog grada čitajte na posebnom linku.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.