Foto: Pozorište ZaječarGospođica Julija je drama švedskog književnika Augusta Strindberga napisana 1888. i premijerno izvedena 1906. godine, poznata kao jedno od najznačajnijih dela Strindberovog opusa tzv. nordijske drame, odnosno jedno od najčešće izvođenih i ekranizovanih dramskih dela u 20. veku.
Joza Ivakić je u vinkovačkom pozorištu, po kome teatar danas nosi ime, prvi put je “Gospođicu Juliju” postavio na scenu pre 100 godina, a sinoć je na 30. “Danima Zorana Radmilovića” u takmičarskoj konkurenciji izvedena zajednička predstava Gradskog kazališta „Joza Ivakić“ iz Vinkovaca i Hrvatskog narodnog kazališta iz Osjeka.
-Priča o ovoj predstavi počela je pre četiri godine kada je Matea Marušić došla u vinkovačko pozorište. Posle dužeg razmišljanja Aidi Bukvić je ponuđeno da bude rediteljka predstave, što je ona sa zadovoljstvom prihvatila. Osiječko pozorište je ustupilo dva svoja vrhunska izvođača Petru Blašković i Vladimira Tintora i tako je predstava nastala – pojasnio je direktor Zdenko Rečić, ističući da je velika vrednost samog teksta komada to što je direktno sa švedskog preveden na hrvatski jezik, a ne sa engleskog, nemačkog ili francuskog.
Na okruglom stolu održanom nakon predstave čulo se da su se na sceni preplitale tri škole glume: sarajevske (Matea Marušić), zagrebačke (Petra Blašković) i novosadske (Vladimir Tintor).
-U principu se u nijansama te škole razlikuju, ali ako se ekipa i sami glumci nađu na tim nekim neobičnim, a opet drugačijim a sličnim glavnim duljinama onda to dobije jednu finu pletenicu. Uloge su karakterno potpuno različite. Tekst je težak, tema je teška, uloge jesu teške, ali ne mogu ovaj proces opisati kao nešto teško, mučno. Jer ta neka mučnina koja je upisana u tekstu, ona je bila dovoljna, a mi smo kroz sve to lijepo, lagano, konstruktivno prolazili i produbljivali to kao da nismo osetili – rekao je govoreći o nastajanju predstave Vladimir Tintor koji u predstavi igra Žana, lakeja, dodajući da su sa “Gospođicom Julijom” dosta putovali van Osijeka i Vinkovaca.
-Ovdje se dogodilo da su bila neka mjesta gdje su ljudi pronašli neku duhovitost koja je baš značajna nama bila. To nas je iznenadilo i pokrenulo. Svaki put to neko gibanje publike, te neke reakcije, to disanje donese nešto novo i to što donesemo onda u sljedeću izvedbu unesemo. Mislim da je to ono što čini kazalište kazalištem – naglasio je Tintor.
Glumica, na okruglom stolu je govorila je Petra Blašković, koja u predstavi tumači lik Кristine kuvarice i prema njenim rečima izrazito je važno da nacionalna kuća pripomogne jednom gradskom kazalištu u postavljanju ovako važnog kazališnog komada.
-Unutar našeg kazališta imamo mogućnost osim velike scene i noćne scene koja nam dopušta manje tekstove sa manjom podelom. Tako da mislim da su koprodukcije budućnost svih teatara, smatram da one nose unutar i jedne i druge kazališne kuće jednu novu energiju. Mi kao glumci koji smo dugo godina u ansamblu naravno da nam je svaki izlazak i susret kreativnih energija novi poticaj i novo stvaranje novih vibracija koje se unutar našeg ansambla događaju po drugačijim principima uvijek radimo zajedno. Mislim da je pohvalno i da bi se što više trebalo ulaziti u koprodukciju jer one omogućavaju i publici da gledaju različite glumce kod sebe kući, a dopušta i jednu obnovu glumcima koji su posuđeni iz jednog ansambla – zaključila je Petra Blašković.
Stručni žiri 30. “Dana Zorana Radmilovića” nagradu za glumca večeri dodelio je glumici vinkovačkog teatra Matei Marušić za ulogu gospođice Julije, koja o radu sa rediteljkom kaže:
-Bio je pravi užitak raditi sa Aidom iako je profesor i vrlo je precizna i oštra, ali pravedno stroga. Puštala nas je da se dogodi ta kemija kroz cijeli komad i stvarno nas je vodila toplo nekom svojom energijom – kazala je Matea Marušić koja, kada je u pitanjuuticaj publike na glumce, smatra da se glumci kroz ansambl uljuljkuju u jednu energiju, a ovako dobijaju neku razmenu odakle crpe energiju.
Večeras je na takmičarskom programu komad “Tri sorele” Zvezdara teatra po tekstu Stevana Koprivice i u režiji Milana Karadžića.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.
