Profesionalizovati sve segmente kulture

Projektna dokumentacija za rekonstrukciju velike scene je spremna i podrazumijeva najmodernije opremljenu pozorišnu scenu i najsavremeniji bioskop sa 3D projekcijama ukupne vrijednosti 180 hiljada evra. Direktor Centra za kulturu Abaz Dizdarević kaže da je Ministarstvo kulture inicijator ovog projekta u cilju razvoja kulture na sjeveru Crne Gore i ukoliko sve bude išlo po planu naredne godine će sve biti u funkciji. Dizdarević ističe da je već upućena inicijativa Ministarstvu, te da je dobijena načelna saglasnost za ovaj projekat.

– Sada je pitanje obezbjeđivanja sredstava, ali vjerujemo da će dokazani prijatelj Bijelog Polja ministar Pavle Goranović učiniti taj iskorak i omogućiti da dobijemo još jedan segment koji ćemo u novom ruhu predstaviti građanima. Nadam se da ćemo sa najsavremenijim 3D projektorom, dolbi saraund ozvučenjem i najnovijim filmovima, uz prateće sadržaje privući publiku. Ovim investiranjem bi omogućili građanima da dobiju najsavremeniji proizvod koji bi se na najmoderniji način prikazivao u našem gradu. Uvjereni smo da bi uz adekvatan marketing cijeli sjever Crne Gore koristio ovaj bioskop, pri čemu bi premijerno projektovali filmove u isto vrijeme kao i u NJujorku, Londonu, Beogradu ili Podgorici. To će biti način i da privučemo publiku i pokažemo da i mi pripadamo savremenom svijetu, kaže Dizdarević.

Poodavno se govori o profesionalizaciji Bjelopoljskog pozorišta. Da li će rekonstrukcijom pozorišne scene ta ideja biti bliža ostvarenju?

– Nema opravdanja da sjever ne posjeduje jedno profesionalno pozorište. Ne možemo preko noći sve rješavati, ali važno je uspostaviti plan koji će se sa sigurnošću realizovati u budućem period. Ono o čemu govorimo posljednjih dvadesetak godine jeste oformljavanje profesionalnog pozorišta, koje zbog raznih faktora, prvenstveno materijalnih, uvijek nailazi na probleme, u konkretnoj i potpunoj realizaciji. Razmišljalo se i o producentskom pozorištu kao izvjesnijem projektu. Naši glumci koji su afirmisali i grad i pozorište podigli su ljestvicu na najveći nivo i možemo reći da se radi o poluprofesionalcima. Osim toga, mladi ljudi se edukuju i već imamo tri akademska glumca Emira Ćatovića, Omara Bajramspahića i Petra Novakovića. Posebnu sreću imamo da su iz Bijelog Polja potekli veliki glumci poput Miše Janketića i sve popularnijeg glumca na sceni bivše Jugoslavije Moamera Kasumovića koji su spremni da pomognu u adekvatnoj profesionalizaciji pozorišta.

Dakle, imamo sve uslove da Bijelo Polje dobije profesionalno pozorište?

– Kao i nekada, tako je i danas problem nedostatka materijalnih sredstava. Međutim, profesionalizacija podrazumijeva i drugačiji kriterijum u materijalnom smislu, pa su veća izdvajanja i za glumačke honorare, scenografiju, za uključivanje kvalitetnih reditelja. Kada bismo imali profesionalno pozorište bila bi neophodna nova stručna i kadrovska rješenja za ljude koji će se baviti govorom, scenskim nastupom, tehnikom, svijetlom i mnogim drugim oblastima potrebnim za ovu umjetnost. Ako bismo krenuli u taj poduhvat moramo se pozabaviti svim detaljima da bi slika koju stvorimo izgledala onako kako dolikuje profesionalnom pozorištu.

Šta mislite o ideji producentskog pozorišta?

– Za producentsko pozorište dobar je primjer kako je to riješeno na primjer u Tivtu. Tivatsko producentsko pozorište raspolaže dobrim fondom sredstava, ali i dobrim organizacionim kapacitetima. Oni uvijek pozovu dobre glumce, naprave dobru selekciju i imaju vrhunski proizvod koji im u neku ruku obezbjeđuje samoodrživost.

Bjelopoljsko pozorište i dalje ima status amaterskog, međutim po kvalitetu predstava se može svrstati i u neku drugu kategoriju. Kuda se u stvari kreće Bjelopoljsko pozorište?

– Jedan od koraka koji vodi ka profesionalizaciji je koprodukcija sa formiranim pozorištima. Već imamo poziv Gradskog pozorišta iz Podgorice koje planira da angažuje glumce iz Bijelog Polja.

Doktorand slikarstva

Abaz Dizdarević je doktorand slikarstva na Likovnoj akademiji u Beogradu. Do nedavno je bio direktor Javne ustanove Ratkovićeve večeri poezije. NJegovo učešće u kreiranju arhitektonskog izgleda Bijelog Polja posljednjih godina je i te kako vidljivo. Pojedine njegove umjetničke kreacije postale su simboli Bijelog Polja. Među najznačajnijima su gradski most i mozaik u centru grada.