Najnoviji projekat Olivere Miloš Todorović, „Drvo života“, koji istražuje kako žive deca u porodicama, a kako u institucijama za brigu i zaštitu dece bez roditeljskog staranja, predstavljen je nedavno u Sava centru. Prvi deo dokumentarnog filma, „Drvo života“ autorke Olivere M. Todorović biće prikazan na TV Studio B u ponedeljak, 24.

Najnoviji projekat Olivere Miloš Todorović, „Drvo života“, koji istražuje kako žive deca u porodicama, a kako u institucijama za brigu i zaštitu dece bez roditeljskog staranja, predstavljen je nedavno u Sava centru. Prvi deo dokumentarnog filma, „Drvo života“ autorke Olivere M. Todorović biće prikazan na TV Studio B u ponedeljak, 24. marta od 21 sat (trajanje 45 minuta), dok će drugi deo filma (40 minuta) biti prikazan sledećeg dana od 20 sati, takođe na TV Studio B, nakon kontrolne projekcije koju vrši Ministarstvo za rad, zapošljavanje i socijalnu politiku Republike Srbije, jer likovi dece ne smeju biti previše prikazani. Film istražuje promene u sistemu odlučivanja o sudbini dece, predrasude nesvojstvene razvijenom društvu, emocije i socijalnu prihvatljivost, a cilj je podsticanje svesti i brige o deci. Nakon prikazivanja drugog dela filma, biće održan okrugli sto vladinih i nevladinih eksperata na navedene teme, a dodatne preporuke mogu se poslati na adresu drvo.ZIVOTAŽSTUDIO-b.co.yu
– Film sadrži lične priče dece iz hraniteljskih porodica, usvojiteljskih porodica i ustanova za brigu o deci. Zaposleni u tim ustanovama, odnosno domovima, najčešće direktori, bili su prilično nepoverljivi i neraspoloženi za razgovor, jer su se uplašili da će domovi biti zatvoreni, pošto je cilj projekta da što više dece bude u hraniteljskim porodicama – požalila se autorka. Ona je dodala da ovaj interesantan film nikoga ne osuđuje niti ide u prilog nekom od ponuđenih rešenja (usvojenje, domovi), ali glasovi dece o njihovim strahovima i snovima govore mnogo više od formalnih istraživanja, a nude i odgovore na pitanja o mogućnostima boljeg života (Gde pripadam?! Da li sam drvo bez korena?!), koje treba pažljivo analizirati kada se donose odluke o sudbini dece, odnosno kada se planira njihova budućnost. S obzirom na to da je svakom detetu potrebna ljubav i zaštita, film inicira i pitanja: Da li njihovo drvo ima zaštitu? Kako centralizovana socijalna zaštita omogućava da svako drvo, odnosno dete, raste sa korenom i senkom?
Specijalni pedagog Marija Stefanović smatra da deca najbolje pričaju u svoje ime, ali to nije dovoljno, a i tema se često zloupotrebljava, jer novinari objave strašne priče sa kojima deca moraju da žive (sažaljenje, podsmeh). Ona izražava pozitivan stav u vezi promena sistema dečje zaštite, jer prethodni, čije je efekte pomno posmatrala, nije bio dobar, a izražava i nadu da će se sistem menjati sa naučnom osnovom. Ona je ocenila da je potrebno decentralizovati sistem u kome se hraniteljstvo veoma ekstenzivno koristi, a i privremeno je, pa se u filmu stalno vraća „eho“ zabrinute dece: „Šta će biti sa mnom kada napunim 18 godina? Da li me usvojitelji vole ili su me uzeli samo zbog novca? Da li je dovoljno obezbediti detetu „krov nad glavom“, a kada postane punoletno reći: „Putuj Igumane, ti ćeš se već snaći“. Marija Stefanović je ocenila i da su učinjeni mali koraci u ovom sektoru. Menadžer za dečju zaštitu za jugoistočnu Evropu, Margarita Janakieva tvrdi da svako dete ima pravo na srećno detinjstvo, pa ukoliko porodica ne ispuni roditeljske odgovornosti, država, odnosno zajednica, dužna je da preduzme niz raznih mera za zaštitu i brigu o detetu (usvojenje, smeštaj u odgovarajuću instituciju i druge). Ona navodi da je u Srbiji 3.500 dece smešteno u porodice, a 800 u domove za brigu o deci (izuzeta su deca sa smetnjama u razvoju), što je pozitivno u odnosu na Bugarsku i Rumuniju, gde su vršena ista istraživanja, ali je negativno što broj usvojenja u nekoliko poslednjih godina opada. Margarita Janakieva najavila je novi projekat nevladine organizacije „Save The Children“ za 1. april, koji će promovisati smeštaj dece sa smetnjama u razvoju u porodice, a istražiće pravne promene, odnosno nove regulative, usvojene standarde obrazovanja i zdravstvene zaštite, poboljšanje kapaciteta profesionalaca, bez obzira što deca nisu zainteresovana ni za jedan od ovih aspekata, jer, kako kažu, „njihovo nepovratno detinjstvo ne može da čeka godinama da država reši lažne probleme“. Projekat će trajati dve godine.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari