– Dolazak svetskih zvezda je ono što SFF čini najvećim filmskim festivalom u regionu. Takmičarska selekcija sačinjena isključivo od premijera koja je tokom godina otkrila novi talas rumunske, mađarske, gruzijske kinematografije, CineLink koji se bavi industrijskim delom sedme umetnosti, kao i Talents Sarajevo namenjen budućim filmskim profesionalcima, sve to (nažalost) ne bi dobilo toliki medijski publicitet širom sveta da crvenim tepihom ispred Narodnog pozorišta u Sarajevu s vremena na vreme ne prošetaju neke od najprestižnijih holivudskih zvezda.

Tako je opsadno stanje na 21. SFF-u nastalo u trenutku kada je stigao Beniso del Toro. On je u BiH došao kako bi promovisao film „Savršen dan“, ali i primio nagradu Počasno Srce Sarajeva, koju su pre njega poneli Anđelina Džoli, Gael Garsija Bernal, Stiv Bušemi, Majk Li, Džafar Panahi… Priznanje koje se dodeljuje za izuzetan doprinos filmskoj umetnosti uručeno mu je pre projekcije filma na otvorenoj sceni Metalac u okviru Open Air programa, a Torov dolazak na pozornicu popraćen je višeminutnim aplauzom i ovacijama. Oskarovac je, poklanjajući se publici, kazao kako mu je izuzetna čast biti u glavnom gradu Bosne i Hercegovine i na ovom festivalu.

„Srce Sarajeva za mene znači hrabrost, predanost, inkluziju i odlučnost da se istraje u zacrtanim ciljevima. Ne dopustite da se išta pokvari, nastavite kao i do sada“, istakao je on.

Film „Savršen dan“ premijerno je prikazan u programu „Directors’ Fortnight“ na Filmskom festivalu u Kanu i govori o grupi humanitaraca u BiH 1995. koji pokušavaju da uklone leš iz bunara u zoni oružanog sukoba, kako ne bi zagadio vodu. U priči koja se bavi okolnostima koje jednostavan zadatak pretvaraju u nemoguću misiju, a jedan običan u „savršen“ dan za junake filma, igraju i Tim Robins i Olga Kirilenko, ali i glumci iz BiH i Hrvatske – Feđa Štukan, Eldar Rešidović, Nenad Vukelić i Antonio Franić.

Kako pokazuje ostvarenje španskog reditelja Fernanda Leona de Aranoe, koji predvodi ekipu u Sarajevu, ratu unutar rata jedini je neprijatelj nerazumnost, a elementi drame i humora daju priči o opasnostima i nadama rada humanitaraca univerzalni jezik. 

Na pitanje novinara šta on mislio o filmu, Del Toro je naglasio da ono što on misli o ovom ostvarenju nije toliko važno koliko to kako će ga gledaoci prihvatiti, te je izrazio nadu da će publika uživati u filmu i da će ga razumeti.

Balans između drame i komedije je, kako je istakao, ono što je ekipa pokušala postići u ovom filmu, dodavši da je ovo malo drugačije ostvarenje o ratu.

„Nadam će publika uživati u filmu i da će ga osetiti, jer je ovo barem delimično bosanska priča“, kazao je Del Toro pre projekcije.

Da se film dopao publici, pored dugog aplauza govori i podatak da je dobio ocenu 4,57, te da se trenutno nalazi na drugom mesto najboljih igranih filmova festivala po mišljenju gledalaca (prvi je turski „Mustang“ sa 4,71).

Del Toro je u razgovoru s novinarima istakao i da su ga filmu privukli elementi komedije, ali i likovi i priče ljudi koji uporno pokušavaju da nešto reše, ali nikako ne uspevaju. Naglasio je i da je istorijski aspekt ovog filma ono što je bilo važno za njega. Kada je saznao da je film rađen prema istinitoj priči, Del Toro kaže da ga je to odmah „kupilo“ bez obzira da li bi glumio pozitivca ili negativca, dodajući da ga u osnovi uvek privuče priča i način na koji se ona razvija.

„Humanitarci s kojima je ekipa filma razgovarala, iako su pričali mračne i teške priče, uvek su pokušavali da nađu i načina za smeh jer bi bez toga doživeli kolaps. Oni bi vam ispričali o veoma dramatičnim događajima uz humoristične scene. Doživljavao sam ih kao heroje. Oni žele da vam kažu šta rade i otvoreni su da to objasne, čak i male detalje, primera radi, koliko je važno oprati auto da bi se jasno video njihov amblem kako niko ne bi pucao na njih. To pomaže glumcima i onima koji prave film“, smatra Del Toro.

On u filmu glumi lika koji pokušava prikazati da su mu najvažniji problemi kod kuće i njegova devojka koja ga čeka i zato je, kako kaže, za njega bio izazov otelotvoriti takvog čoveka.

Reditelj, koji je proveo određeno vreme u BiH tokom rata, i poznaje detalje o dešavanjima, naglasio je da je veoma uzbuđen što može prikazati film pred BiH publikom, budući da se ovo ostvarenje tiče njihove zemlje.

„Radnja filma se dešava na Balkanu 1995. i pokušava realno prikazati tu situaciju. Ipak, film zapravo govori o svakom ratu, a ne samo ovom u BiH“, istakao je De Aranoa.

BiH glumac Feđa Štukan u filmu tumači lik prevodioca i čini deo tima koji pronalazi leš u bunaru.

Nikad nisam video rat iz ovog ugla. Mi nismo voleli humanitarce koji su dolazili posle rata kako bi radili u BiH. Mislili smo da dolaze ovde kako bi zaradili novac ili zbog nekog adrenalina. Imali su pasoš, mogli su da idu gde god su želeli“, kazao je Štukan, dodajući da je upravo zbog činjenice da je De Aranoe već bio ovde nije imao osećaj da strani reditelj radi priču o njegovoj zemlji.

Benisio del Toro je u okviru svoje posete Sarajevu održao i predavanje za učesnike programa Talents Sarajevo, i sa mladim filmskim profesionalcima iz jugoistočne Evrope i južnog Kavkaza podelio svoje dugogodišnje profesionalno iskustvo.

Mustang“ favorit za Srce Sarajeva 



SFF završava se u subotiu uveče dodelom nagrada. Srce Sarajeva u kategorijama: najbolji film, specijalna nagrada žirija, nagrade za najboljeg glumca i najbolju glumicu, najbolji kratki film, dve specijalne plakete, dodeliće žiri, kojim predsedava rumunski autor Kalin Peter Necer.

eđu deset igranih ostvarenja, prema oceni publike, najveću prednost ima tursko-francusko-nemačko-katarska koprodukcija „Mustang“, a priča o odrastanju pet devojčica u Turskoj, i trenucima u kojima se, zbog tradicionalnih običaja, njihov dom pretvara u zatvor, i prema mišljenju kritičara i novinara jedno je od važnijih ostvarenja ovogodišnje selekcije. U konkurenciji su i: „Panama“ srpskog reditelja Pavla Vučkovića, „Zivizdan“ Dalibora Matanića, „Saulov sin“ mađarskog reditelja Lasla Nemeša, „Čvor“ turskog reditelja Tunca Davuta, BiH film „Naša svakodnevnica“ Ines Tanović, rumunska ostvarenja „Kod tate kući“ i „Blago“, grčki „Chevalier“, kao i austrijski „Supersvest“ u režiji nemačkog glumca Karla Markovica.

           

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari