Teksova borba za starosedeoce Južne Amerike

Međutim, borba za opstanak i jednakost starosedelaca američkog kontinenta je svakako jedan od poziva koji se ne odbija, bar ne za Teksa. Na poziv oficira Mendoze, Teksovog prijatelja iz Argentine za mirovnu misiju u indijanske zemlje te države, Viler sa svojim sinom Kitom dolazi na tle Južne Amerike i biva postavljen za komandanta izviđačkih odreda. Priča koju su ostvarili scenarista Mauro Bozeli i crtač Paskvale Frisenda za kuću Serđo Boneli Editore, početkom ove godine objavljena je u ediciji Veliki Teks izdavačke kuće iz Beograda Veseli četvrtak. Izdanje dolazi u dve varijante naslovnica i mnogo dodatnih priča.

Priča je zasnovana na istinitom događaju istrebljenja i proterivanja ogromnog broja starosedelaca sa područja pampe i Patagonije u Argentini. Da nije bilo lako pronaći prave podatke za realizaciju priče o ovom događaju svedoči scenarista Bozeli. „Međutim, tih godina je, i u samoj prestonici Buenos Ajresu, bilo nemoguće doći do dokumentarne građe o ovoj dalekoj i pomalo tabuiziranoj istorijskoj epizodi. Boneli je uradio sve što je mogao da svojoj redakciji donese dve knjige i nekoliko časopisa“, navodi Bozeli u tekstu prenetom u izdanju Veselog četvrtka.

Kako su zemlje Južne Amerike jedan za drugom osvajale nezavisnost, počeli su međusobni ratovi. Takvi sukobi ispostavili su se neodrživi za Argentinu koja je počela da razvija poljoprivredne, a prvenstveno stočarske grane proizvodnje tako da joj je trebala zemlja za obradu. Desierto Austral, odnosno Južna pustinja predstavljala je prostor bespregledne trave za uzgoj stoke. Trebalo je oduzeti zemlju od domorodaca i koristiti je za proizvode za prodaju evropskim zemljama, pre svega vunu. Zemlja plemena je bila izolovana sa rovom dugim 800 kilometara. To Indiosi nisu prihvatili i pojedine agresivnije zajednice pod vođstvom Kalfukture i njegovog sina Namunkure činili su upade u teritorije belaca, pljačkali, palili i zarobljavali stanovništvo. Baš u taj okvir Bozeli i Frisenda smestili su Teksa i Kita Vilera.

Major Rikardo Mendoza okupio je vojsku i krenuo u mirovnu ekspediciju sa Teksom i njegovim sinom. Međutim, nakon dobro obavljenog posla u prvim fazama akcije, promene u vlasti i vojnom vrhu dovele su do toga da se krene u istrebljenje plemena, a reč majora Mendoze data poglavicama plemena pogažena je bez njegove dozvole. Ubijanje nedužnih civila, „cevi koje grme“ (indijanski izraz za topove) i očigledno očajanje, ali i Mendozina zbunjenost dovodi Vilera u situaciju da otkaže poslušnost Argentinskoj vojsci i kao poglavica jednog indijanskog plemena pođe u njihovu odbranu.

Crtač „Patagonije“ Paskvale Frisenda otpočeo je u strip časopisu Kiborg koji objavljuje njegov prvi crtački rad, fantastičnu priču „Tama“. Svoj profesionalni rad kali na serijalu Ken Parker i horor vestern serijalu „Magični vetar“. „Paskvale Frisenda počeo je da se bavi grafičkim izgledom projekta, potpuno uronivši u potragu za retkim filmovima, stripovima i ilustrovanim knjigama o zaboravljenoj Južnoj granici. Serđo i ja smo samo jednom prilikom morali da ga pozovemo i zatražimo korekcije,“ piše Bozeli u svom tekstu, dodajući da je u prologu, u zanosu epskog entuzijazma, klimavu predstražu sa krivim stubovima sa jedne fotografije nacrtao kao veličanstvenu i nesavladivu tvrđavu.

Kada se pogledaju table crtane Frisendinim perom izgubi se osećaj prostora za jedan crtež. Struktura bonelijevskog stripa u formi svezaka je takva da su crteži uredno poređani na table jedan do drugoga, tako je i sa „Patagonijom“, međutim crteži konjanika sa kopljima i konjice vojske Republike Argentine sežu u nedogled. Detaljan prikaz seljenja starosedeljačkih naroda preko Anda predvođenih Kitom Vilerom i topovski udari na kanjon „Kondorovo gnezdo“ oživljavaju u načelu statične slike.

„Ne mogu poreći da sam iz filmova kao što su: ‘Duboki san’, ‘Malteški soko’, ‘Beg’, ‘Ubice’, ‘Iz prošlosti’, ‘Lice sa ožiljkom’, ‘Dvostruka obmana’, ali i iz gotskih primera ‘Ljudi mačke’ i ‘Spiralne stepenice’ pokupio brojne sugestije o podešavanju odnosa svetla i senke, kako bih ilustrovao kompleksnost pojedinih gradskih i seoskih pejzaža i kadrirao prizore na određen način“, odgovara Frizenda na pitanje novinara o igri svetla i senke i ljubavi prema noaru (krimi filmovi) u intervjuu iz izdanja Veselog četvrtka.

Mauro Bozeli rođen je u Milanu 1953. i već trideset godina je prisutan u svetu stripa. Urednik je časopisa Pilot i Orijent Ekspres svoju prvu priču o Teksu napisao je sa Đanluiđi Bonelijem „Tragedija ‘Šangaj ledi'“ kod nas objavljene u Zlatnoj seriji u brojevima 957-958 „Četiri smrtne presude/Genije zla“. Bozeli je napisao više od trideset hiljada stranica stripa i primio nekoliko značajnih nagrada.