U filmovima o zločinima ustaške NDH žrtve se nikada nisu direktno delile

Jasenovac, logori i ustaški zločini u domaćoj kinematografiji

Ostavite komentar


  1. Tačno kako je rekla prof Daković. Tito nije hteo da pokaže ustaške zločine kao genocid nad Srbima jer mu je to ometalo propagandu bratstva i jedinstva. Recimo kad je 1973 Dragoje Lukić objavio knjigu Kozarsko Detinjstvo, autor je morao da je objavi kao priču o deci koja su se borila protiv okupatora da bi unutar tog omota smeo da objavi slike ustaškog masovnog ubistva srpske dece u logoru Stara Gradiška. Zato generacije pod Titovom diktaturom nisu mogle da direktno saznaju istinu. Ne zaboravite da ustaški genocid nad Srbima još nije zvaničan od međunarodnih institucija.

    1. O Jasenovcu je od 1942. i 1944. (VŠ NOViPOJ objavio dve knjige) do 1989. objavljeno je oko 1.400 knjiga (monografija, studija, zbornika dokumenata, svedočenja…) i oko 1.500 članaka u stručnim publikacijama, te nebrojivo novinskih članaka, radio i TV emisija, snimljeno 7 igranih i dvadesetak dokumentarnih filmova, podignut spomenik i formirano spomen-područje, redovno su obeležavane godišnjice, đaci vođeni na ekskurzije…

  2. U pravu su oni Konacno smo dobili dokaz za Ajnstajnovu teoriju relativnodsti. Nije zrtva samo zrtva, zrtva je i zlocinac, i to jos veca jer njega nema ko da oslobodi patnji. Ne prethodi uzrok uvek podledici, to je slucaj i sa hrvatskim genocidom nad Srbima, Jevrejima, Romima a bio bi i sa hrvatskim komunistima kad bi sr to moglo smatrati genocidom. Sukladno tome, problem sa Jasenovcem nije toliko u samom Jasenovcu koliko u tome sto ga filmadzije nisu blagovremno i s merom prikazale.

  3. Hrvati bi morali kolektivno da se izvinjavaju godinama za zlocine nad Srbima ne samo u II Sv.ratu.Sve komentare koje to osporavaju moraju se Zakonom zabraniti .Nema zaborava a ni oprostaja dok ne dodje od strane zlocinaca .

  4. Relativizacija, peglanje, omiljeni sport srpske tzv gradjanske elite, koja bastini titoisticko nasledje, totalitarno
    Kakva zbrka u glavama….

  5. Film je vec ispunio svoju svrhu, a to je propaganda za domacu publiku. Slicno Gebelsovoj kinematografiji imamo drzavne reditelje i drzavne scenariste koji za dobre pare izvrsavaju ‘patriotske’ zadatke. Javnost se primila i jos niko ne spominje zlodela istih tih narucioca filma koja su se dogodili pre par decenija vec se prica o zlocinima ljudi koji nisu medju zivima odavno, dok su zlocinci i huskaci u ratu za veliku Srbiju jos uvek veoma zivi. Mene cudi da niko od njih nije odgovarao za ono sto su radili sopstvenim gradjanima od dana kada su silom slali u rat mirne gradjane.

    1. @Blender

      Ti znas da li je film propaganda ili nije. Film nisi ni video ali si zato odmah potrcao da istovaris to „srbofobno/autosovinisticko/zavrsio sam nvo kurs sa peticom“ mantranje

  6. Za razliku od Srbije, Hrvatska je u skolski program unela film „Dnevnik Diane Budisavljevic“ posvecen najvecoj akciji spasavanja dece u II Svetskom ratu. Mada je Diana sa svojom ekipom spasla oko 12 000 dece, oslobodioci su 1945 godine uzeli njenu kartoteku i Dianu skrajnuli. Srecom, naknadno je pronadjen njen originalni dnevnik koga je pedantno i svakodnevno vodila, te je snimljen film koji je dobio prvu nagradu i osmominutni „standing ovation“ na pulskom festivalu.

  7. Jasenovac-kratki dokumentarni iz 1945. Gustava Gavrina.
    jasenvac-kratki dokumentarni iz 1966. Bogdana Zizica.
    Jasenovac-dokumentarni iz 1983. Lordana Zafranovica.

  8. Nije pomenut veoma značajni film Vojislava Nanovića „Šolaja“ (1955) u kom se vrlo plastično prikazuje pokolj koji ustaše sprovode u srpskim selima u bosanskoj Krajini 1941.

  9. Nešto gledao, nešto čitao. Ah, Široko je lišće, refleksija o ustaškim zločinima u exyu kinematografiji. Tek, mali narodi, uz najveće napore, čak i ujedinjeni, imaju male kinematografije. Tako Only Fools and Horses biva paradigmom srpske nacionalne fantazmagorije (bez kompasa iz 16 veka u porodičnoj garaži) dok Kadijevićev Praznik, Antićev Sveti pesak doručak sa đavolom, Škanatin Nostalgija vampira, Kenovićevo Ono malo duše ecct usw ne dopiru do Amerike, Rusije, Italije, Irana itd. Velike produkcije, velliiko poiznakidisanje za nižnje, prolaze Vukotić Surogat animacije, Gilićevi dokupesimistikantropo uraDci itd. To podrazumeva i problem scenaristike. Sve filmske radne zajednice rahmetlisfrj su imale priče naddostojne Oskara (nije da je ultimativno merilo ali eto… popularno a i šire) ali eto. Možda flight movie kada JeBoTe Tito odlazi dassretne sKenedijem, flešbekovi plus na razvjni put XX veka sa krajnjim vnutarnjim dijalogom u ljubljanskoj bolnici (od Lubjanke do Ljubljanke) i na kraju, Tito komrejd i njegov kinooperater koji pričaju o filmu…Molim admina dodblokira ovaj koment, zadržavam prava na sinopsis i koscenaristiku, egzistencijalno, već sam dao i za produkciju.

  10. Nikad, nikad u propaloj totalitarnoj komunistickoj Jugoslaviji niji snimljen film koji se bavio iskjucivo genocidom u Janevcu. Nadam se da ce jednog dana biti snimljen i film o logorasima koji su sami bez icije pomoci oslobodili logor i izasli na slobodu.

  11. Tema je sudbina jedne porodice koja je odvedena u logore. Film je pokušaj ali samo pokušaj da se prenese istina o zločinima ustaša. Film je namenjen za unutrašnju upotrebu. Veoma loša scenografija i osrednja režija. Uzeću samo dva primera: 1. Seks u kolima na početku filma. Kome je trebala ovakva glupost da je stavi na film koji pretenduje da bude ozbiljan? 2. Ustaše su u Kasenovcu i Staroj Gradiški nosile zelene uniforme a ne crne. Inače govor samih ustaša je jako loš, bosanski! Ustaše su ugavnom bile iz hercegovine, apsolutni primitivci i gorštaci, krezavi, masni i prljavi.
    Uglavnom ozbiljna tema ali uglavnom promašena realizacija.

Ostavite komentar


Kultura

Pobednik međunarodne radionice „Make the Scene“ je projekat „Dert“ iz Srbije 10

Pobednik međunarodne radionice „Make the Scene“ je projekat „Dert“ iz Srbije

U sklopu partnerskog projekta Pulskog filmskog festivala i United Medije, organizovana je prestižna međunarodna radionica razvoja scenarija televizijskih serija - ''Make the Scene!''. U Puli je, u bioskopu Valli, 17. jula održan pitching šest finalista radionice, a na svečanoj dojeli u Festivalskom centru ''Pulskog filmskog festivala'' autorki Katarini Krstić i producentkinji Andrijani Zukić dodeljena je glavna nagrada.

Naslovna strana

Naslovna strana za 20. i 21. jul 2024.
Galerija

Pretplati se i postani deo Kluba čitalaca Danasa

Klub čitalaca Danasa je zajednica pretplatnika na dnevni list Danas kojima je, pored ekskluzivnog pristupa novinama u PDF formatu veče pre nego što se štampano izdanje nađe na trafikama, dostupna i celokupna arhiva lista onlajn. Članska kartica obezbeđuje i preko 50 popusta naših partnera, kao i pozivnice za naše događaje i akcije.

Stevan Filipović, filmski režiser

Da bismo bili savesni građani koji donose prave odluke na izborima, kao i u svim drugim sferama života, potrebni su nam jaki mediji.