Umesto crkve otkriveno antičko kupatilo: Arheolozi kod Alkesandrovca došli do značajnih otkrića

Zaštitna arheološka istraživanja lokaliteta Manastir Sv. Ilije u selu Pleš kod Aleksandrovca otpočela su još 2014. godine. Njima rukovodi dr Marija D. Marić, arheolog Zavoda za zaštitu spomenika kulture Kraljevo. Inicijativa je potekla od meštana zaseoka Jablanica, sa ciljem izdavanja uslova zaštite kulturnog nasleđa za potrebe podizanja novog crkvenog objekta na starom kultnom mestu. Meštani su verovali da je crkva bila posvećena Sv. Iliji.

Međutim, već nakon par dana iskopavanja uočeno je da se ne radi o sakralnom objektu već da je u pitanju arhitektura profane namene – kupatilo iz kasnoantičkog perioda tj. 3-4. veka. Tu sumnju je potvrdio pronađeni malobrojni pokretni arheološki materijal prilikom iskopavanja.

„Zaposedajući prostor Pleša početkom 19. veka, novodoseljeno stanovništvo je, verovatno prepoznavši mogući stari oltarski prostor unutar apside na istočnoj strani objekta, na prostoru već srušenog kupatila, raščistilo ruševinski sloj unutar objekta i organizovali na tom mestu crkvu posvećenu Sv. Iliji, čime su uništeni stariji kulturni slojevi“, rekla je dr Marić, kako piše Sve o arheologiji.

„To je razlog odsustva pokretnog arheološkog materijala iako je u preostalom sloju šuta pronađen bronzani prsten, gvozdeni nož, keramički i koštani materijal i dr.“

Pored toga, nalazi opeka od hipokausta – podno grejanje – kao i krovnog pokrivača uz različite vrste maltera daju važne podatke o arhitekturi. Sagledavajući okolni prostor, bilo je već tada jasno da otkriveni ostaci rimskog kupatila, verovatno predstavljaju deo većeg naselja u okviru rudonosnog pejzaža Goča.

Iako su iskopavanja otpočela kao zaštitna, značajni rezultati su trasirali put ka nastavku istraživanja i formalno pravnoj zaštiti lokaliteta. Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije je 2020. godine obezbedilo sredstva za geofizička istraživanja koja su potvrdila pretpostavku da je u pitanju veći komples građevina, najverovatnije naselje sa vilom na prostoru od preko 1ha. Istraženi deo arhitekture kupatila, tada, je preventivno konzerviran, a lokalitet je ušao u proceduru proglašenje za Nepokretno kulturno dobro – arheološko nalazište.

Ovogodišnja arheološka istraživanja imala su za cilj iskopavanje preostalog dela kupatila kako bi se prikupili svi potrebni podaci za izradu konzervatorsko-restauratorskog projekta. Iako nevelika, ovogodišnja istraživanja dala su značajne podatke vezano za arhitekturu kupatila.

Otkrivena je peć za zagrevanje hipokausta, ulaz sa stepeništem od opeka, ostaci keramičkih cevi za sprovođenje tople vode kroz objekat i slično. Dok su nalazi novca Elagabala, Filipa Arabljanina i Galijena uže datovali objekat u 3. vek. Nalaz rimskog kupatila na Goču, uz ostale antičke lokalitete sa ovog prostora koji su otkriveni u poslednjih deset godina, znatno su promenili dosadašnju sliku o dardanskom rudarskom domenu. Pre svega ovi nalazi pomeraju severnu granicu Metalla Dardaniae sve do Zapadne Morave i dopunjuju dosadašnja znanja o imperijalnoj organizaciji ovog prostora u kasnoj antici. Takođe, ovo važno otkriće rimskog kupatila će nakon konzervatorsko-restauratorskih radova biti deo turističke ponude Župe i dostupno posetiocima.