Zbornik o „najradoznalijem detetu“ savremene srpske književnosti 1foto: Stefana Savić

Izdanjem knjige „Ko bi mogao biti Jovica Aćin“, koju je priredio književnik Mihajlo Pantić, Biblioteka grada Beograda obeležila je 75 godina od rođenja esejiste, pripovedača i prevodioca Jovice Aćina.
Promocija ovog zbornika priređena je juče u biblioteci, a on je deo edicije „Vrhovi“, posvećene uglednim srpskim piscima, koji su značajan deo svog radnog i životnog veka proveli u Beogradu.

– Nije to moja knjiga, iako u naslovu ima izvesno ime kojim se služim. To ne znači da sam ja knjigu napisao. Najbolje njene delove napisali su drugi – kazao je Aćin, sa kojim je urednik zbornika Mihailo Pantić ujedno priredio i obiman intervju kojim se zbornik „otvara“.

– S moje desne strane sedi čovek (Jovica Aćin) koji je u stvari jedna od mogućih pojava Jovice Aćina, jer svako od nas ima nekog Jovicu Aćina. To je čovek u najboljim godinama i sa neverovatnim opusom iza sebe, koji ne prestaje da bude najradoznalije dete savremene srpske književnosti. Čovek koji se neprestano iz knjige u knjigu, iz žanra u žanr, iz teksta u tekst preobražava – kazao je Pantić i dodao da su knjige Aćina dar sprskoj kulturi i književnosti.

Te knjige su, prema njegovim rečima, praćene nesvakidašnjim i neverovatnim uređivačkim i prevodilačkim radom.
Sve to, primećuje Pantić, spada u hipotetički odgovor na pitanje ko bi mogao biti Jovica Aćin – „čovek koji je preveo celog Franca Kafku, uredio stotine knjiga i napisao desetine autorskih“.

Na osnovu svega rečenog, Pantić zaključuje da Aćin zauzima neporecivo mesto u našoj savremenoj kulturi.

On je primetio i to da je bibliografija o Aćinu izuzetno obimna i kvalitetna, što je, kako kaže „ne samo znak kvaliteta njegovog književnog opusa, nego i interesovanja koje nikada nije bilo u kulturnom mejnstrimu, ali je uvek zauzimalo jedno vidljivo i značajno mesto najpre u esejistici“.

– Potom su tu dela koja je on izvanredno uređivao, njegova knjiga „Gatanje po pepelu“, da bi težište tog rada prebacio na neverovatne kratke vrtložne, vioglave, apartne, eksperimentalne priče, da bi se u poslednje vreme posvetio i pisanju romana. A zahvaljujući svim tim činjenicama dobio i neke od najznačajnijih književnih nagrada, od Andrićeve do NJegoševe – rekao je Pantić.

Prema njegovim rečima, u ovom zborniku, tekstovima su pokušali da obuhvate sve aspekte Aćinovog književnog rada i na kraju dali „mali kritički fragment o njegovom delu, koji indikativno dopunjuje taj foto-robot ko bi mogao biti Jovica Aćin“.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari