![Ženske figure nadovezane na milenijumsku arhaičnu tradiciju:"Neveste" Biljane Popović u Galeriji ULUS 1 Ženske figure nadovezane na milenijumsku arhaičnu tradiciju:"Neveste" Biljane Popović u Galeriji ULUS 1](https://www.danas.rs/wp-content/uploads/2023/06/MIRIS-LJILJANA-dimenzije-velika-nevesta-H-205-cm-deveruse-su-u-prirodnoj-velicini-765x560.jpg)
Izložba Biljane Popović „Nevestin letopis“ biće otvorena u sredu 28. juna u 19 časova u Galeriji ULUS u Knez Mihailovoj.
Postavka je svojevrsno sabiranje skulptura iz poslednjih godina i istančanih figurativnih izražajnih preokupacija umetnice, ukazuje povodom izložbe profesor Nikola Šuica.
![Ženske figure nadovezane na milenijumsku arhaičnu tradiciju:"Neveste" Biljane Popović u Galeriji ULUS 2 Ženske figure nadovezane na milenijumsku arhaičnu tradiciju:"Neveste" Biljane Popović u Galeriji ULUS 2](https://www.danas.rs/wp-content/uploads/2023/06/Nevesta-Paraskeva-dimenzije-H-60cm-terakota-g.-n.-2022-scaled-e1687697221739.jpg)
Ambijentalni razmeštaj skupture „nevesti“ od terakote nastajao je tokom više sezona u ateljejskom pogonu Terra u Kikindi, a dela objedinjuju iskustvo života i kroz nagoveštaje anegdotske intimnosti portreta i samih imenovanja od strane umetnice, upućuju na drevni ritual.
Šuica takođe dodaje da izložba priža intrigantan i istrajan umetnički proces dela koje se u slavu i radosti iščekivanja od životne putanje provlače ka nestabilnoj putanji telesne sudbine i okružujućih opasnosti savremenih nevolja naše civilizacije.
– Skulpture otkrivaju promicanje nove stvarnosti, gde se zadata telesnost devojaštva, eksponiranost nevesti i ženskog principa odražava kao putopis svakog dela za sebe, predat suverenoj snazi umetničkog čina. „Neveste“ Biljane Popović su (izrađene) u pramaterijalu gline – pečene zemlje božanstva zrenja što očituju odvažan vajarski raspon psihologizacije i kultova spomena, još od antičkih Kora – ukazuje Šuica.
On zaključuje da različiti formati dela Biljane, osobene vajarski impulsivne karakterizacije, pokazuju ne samo jedinstven poetički jezik, već i modelovanje prevashodno ženskih figura nadovezanih na milenijumsku arhaičnu tradiciju koju je umetnica razvijala i za svoje doktorsko umetničko istraživanje na Fakultetu likovnih umetnosti.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.