Kako je Žitište postalo prvi proizvođač gramofonskih ploča u Vojvodini 1Foto: J. Patarčić

Polivinilska okrugla ploča sa nasnimljenom muzikom bila je zaštitni znak mnogih generacija tokom 20. veka, a na popularnosti ponovo počinje da dobija poslednjih godina.

Stari dobri plastični nosač zvuka, pokazuje istorijat muzike, stigao je u Srbiju početkom prethodnog stoleća, kada je 1903. godine u Beogradu snimljena prva gramofonska ploča i potom štampana u Londonu.

Tad su snimljene četiri male ploče prečnika 17 santimetra, a na jednoj od njih Čiča Ilija Stanojević bez pratnje izvodi narodnu pesmu „Rakito mori“, dok na drugoj iѕvodi pesmu „Sojku devojku“.

Sa proizvodnjom gramofonskih ploča u Srbiji se počelo 1951. godine, kada su proizvedene prve gramofonske ploče u garaži na Dorćolu, gde je Radio Beograd smestio dve prese za izradu gramofonskih ploča.

Već sledeće godine izrađeno je oko 15 gramfonskih ploča sa 78 obrtaja u minuti i sa trajanjem od po tri minuta po strani.

Na etiketi ploče se nalazio natpis „Jugoslovenske gramofonske ploče – Beograd – Hilandarska 2“, a u osnovi tog kruga krupnom slovima pisalo je „Jugodisk“.

Kako je Žitište postalo prvi proizvođač gramofonskih ploča u Vojvodini 2
Foto: J. Patarčić

Vrlo brzo će se u red poznatih proizvođača gramofonskih ploča, pored „Jugotona“ iz Zagreba, Radiotelevizije Beograd, „Diskosa“ iz Aleksandrovca i „Sportske knjige“ iz Požarevca svrstati i „Plastika“ iz Žitišta.

Tako je Žitište postalo prvi proizvođač gramofonskih ploča u Vojvodini.

Naime, „Plastika“ iz Žitišta proizvela je 1968. godine svoju prvu gramofonsku ploču.

Prva gramofonska ploča imala je četiri narodne melodije, dok je sledeća, druga po redu gramofonska ploča imala četiri zabavne melodije koje je pevao Stevan Brzić – tadašnji solista hora Doma Jna iz Beograda,

Dve pesme su bile grčke, dok su dve domaće melodije, navodi se u novinskom tekstu koji je objavljen februara 1968. godine u listu „Dnevnik“.

Preduzeće „Plastika“ iz Žitišta i pored raznovrsnog proizvodnog programa nije uspelo da održi korak sa vremenom, nakon turbuletnih godina i decenija dočekalo je da se nađe i pred evropskim sudom a danas pod njegovim imenom posluje kinesko preduzeće za preradu plastičnog otpada.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari