Župa i Župljani u I svetskom ratu

Knjiga je, kako se čulo sinoć, skromi doprinos ove ustanove i Aleksandrovca obeležavanju jubileja stogodišnjice završetka Velikog rata.

Prvi deo knjige, koja je plod višegodišnjeg istraživačkog i terenskog rada autora, prati svakodnevni život Župljana mobilisanih u većini u 12. pešadijski puk „Car Lazar“, sve njihove ratne muke , stradanja i pobede , kao i svakodnevni život stanovništva u porobljenoj Župi. Ranije objavljenom spisku učesnika rata koji je prikupio lokalni hroničar Milorad Sijić, dodato je još oko 300 imena, najviše zahvaljujući istraživanjima u Vojnom arhivu u Beogradu , kao i radu na terenu. Što se tiče terenskog rada, u knjizi je objavljeno petnaestak zanimljivih priča potomaka starih ratnika, u porodicama u kojima je sećanje na njih i dalje živo. I ne samo to, prikupljeno je blizu 100 fotografija i dokumenata iz ratnog perioda, od kojih je većina po prvi put objavljena.

„Želeli smo da kroz prikaz Župe, kao geografski i administrativno jasno određene celine, njene stanovnike i njihovu ulogu u Prvom svetskom ratu, posmatramo i u širem nacionalnom i opštem kontekstu“ rekao je, između ostalog, sinoć na promociji autor knjige Ivan Brborić i dodao: „Važno je napomenuti da lista od 2443 imena boraca iz Župe (od kojih 962 poginula), do kojih smo došli, i koje smo objavili u ovoj knjizi, nije konačna. I važno je, iako je to teško posle toliko vremena, da damo sve od sebe kako bi pokušali da dođemo do imena svih Župljana , učesnika rata, jer to je najmanje što možemo da učinimo za naše slavne pretke. U velikom broju župskih porodica se kroz generacije sačuvalo predanje i priče starih ratnika , što sigurno treba iskoristiti na najbolji način. Nadamo se da će ova monografija doprineti većem odazivu stanovništva, kako bi se nastavilo sa prikupljanjem materijala, što je , s obzirom na protok vremena , poslednja prilika koju treba iskoristiti. Mi ćemo sigurno nastaviti da sakupljamo materijal na terenu, obrađivati ga i objaviti u nekom narednom vremenu.“

Pored autora o knjizi su sinoć govorili dr. Dragomir Bondžić, recezent knjige , viši naučni saradnik Instituta za savremenu istoriju iz Beograda i Dragiša Stamenković,istoričar.