Književno-istorijska lutanja 1

Knjiga Slike iz kulturne istorije Srednje Evrope, koju je nedavno objavila novosadska Akademska knjiga, u prevodu s češkog Jelene Đorđević i Tihane Hamović, iz pera poznatog književnog istoričara Martina C. Putne (1968), nadovezuje se na njegova dva uspešna dela – Slike iz kulturne istorije ruske religioznosti (2015) i Slike iz kulturne istorije američke religioznosti (2010).

U svojim književno-istorijskim lutanjima, Putna prolazi preko široke teritorije nekadašnje Austrougarske monarhije, od Češke, Moravske i Šlezije, preko teritorije Austrije i Ugarske, sve do Transilvanije, Hrvatske, Dalmacije, Galicije, Bukovine i Bosne.

NJegova knjiga je galerija slika i zemalja, religijskih struja i idejnih koncepata, autora i dela čiji je cilj novo objašnjenje i osmišljavanje Srednje Evrope, tog „duhovnog prostora promenljivih granica“.

Uprkos toj „prividno bezgraničnoj mnogobrojnosti i šarolikosti“, na tom prostoru pronalazi jasne crte zajedničke duhovne istorije.

NJen početak podudara se sa početkom vladavine Habzburga nad srednjoevropskim prostorom, i njihovom težnjom da ga odbrane od turske, i naposletku od protestantske opasnosti.

Po mišljenju Putne, stvarna Srednja Evropa nije stvorena u vreme baroka kad je vlast vršila pritisak na religijsko jedinstvo, kao i u otporu prema njoj, već u „umerenom austrijskom prosvetiteljstvu“ koje „religijsku toleranciju ne smatra za prinudnu slabost, već za uzvišenu hrišćansku vrlinu“ i trudi se da postepenim promenama odgovori na potrebe vremena.

„Austrijska civilizacijska misija“ je sporo, bojažljivo, ali pritom sistematično, prenošenje procesa modernizacije sa Zapada na Istok. Upravo u tome autor vidi srž onoga o čemu se u duhovnoj istoriji Srednje Evrope radilo i radi.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari