Advokat Andreja Gnjota za Danas nakon ročišta pred Apelacionim sudom: "Pravno je nakaradno to što mu se stavlja na teret" 1Foto: S. Obrenić

Završeno je ročište u Apelacionom sudu u Beogradu na kojem je danas razmatran slučaj beloruskog aktiviste i novinara Andreja Gnjota i njegovo eventualno isporučenje Belorusiji.

Gnjot se, podsetimo, od 5. juna nalazi u kućnom pritvoru u Beogradu.

U kratkoj izjavi za FoNet posle saslušanja u Apelacionom sudu Gnjot je kazao da očekuje pravdu i pozitivnu odluku suda kako bi mogao da ode svojoj kući, koja u ovom trenutku nije Belorusija.

„Pravda i istina su na mojoj strani, nemam šta da krijem“, rekao je Gnjot, koji je zahvalio Srbima koji su uz njega.

„Hvala što ste uz mene, ja sam uz vas i to je važno za sve, ovo je pitanje pravde“, dodao je Gnjot.

Viši sud u Beogradu doneo je u maju rešenje o Gnjotovom izručenju Belorusiji, ali ono još nije pravosnažno. Nakon što su Gnjot i njegovi advokati uložili žalbu, čeka se konačna odluka Apelacionog suda.

Gnjot je krajem oktobra 2023. uhapšen na beogradskom aerodromu, po poternici Interpola koju je za njim raspisala Belorusija. T

Ovog kritičara beloruskog režima, u Minsku terete za navodnu utaju poreza.

Interpol ukinuo poternicu za Gnjotom

Filip Sofijanić, advokat Andreja Gnjota u izjavi za Danas kaže da očekuje rasplet slučaja za tri do četiri nedelje uprkos tome što je zakonski rok 90 dana.

„Optimista sam i očekujem da sud donese odluku u korist mog klijenta imajući u vidu da je ‘pravno nakaradno’ sve ono što mu se stavlja na teret“.

Sofijanić je za Danas potvdrio i da je Interpol ukinuo poternicu za Gnjotom pod obrazloženjem da je „politički motivisana“.

Na pitanje može li odluka Interpola da utiče na odluku Apelacionog suda u Beogradu Sofijanić pojašnjava da brisanje Gnjota iz baze podataka Interpola nema pravnu težinu.

Takođe, kako je istakao, iako Srbija i Belorusija imaju potpisan ugovor o izručenju (prim. novinara „Sl. glasnik RS – Međunarodni ugovori“, br. 10/2021) postoje i međunarodne konvencije o ljudskim pravimak koje je Srbija potpisala.

Podsetimo da je Srbija, između ostalih, 3. aprila 2003. potpisala, a 3. marta 2004. ratifikovala Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, kada je ona i stupila na snagu u odnosu na Republiku Srbiju.

Ratifikacijom ove konvencije, Republika Srbija je prihvatila nadležnost Evropskog suda za ljudska prava (ESLjP).

Sudovi u Republici Srbiji i drugi državni organi imaju obavezu da odredbe nacionalnog zakonodavstva tumače u skladu sa odredbama EKLjP i praksom ESLjP.

Oni se u svojim odlukama pozivaju na odredbe EKLjP, kao i na standarde ustanovljene u praksi Evropskog suda za ljudska prava.

EU pozvala na oslobađanje Gnjota

Evropska unije je pozvala na oslobađanje Gnjota, a to je učinilo i više medijskih i nevladinih organizacija u Srbiji. O Gnjotovom slučaju je obavešten i Evropski sud za ljudska prava u Strazburu.

U Belorusiji je trideset godina na vlasti Aleksandar Lukašenko, optužen za represiju nad političkim neistomišljenicima.

Desetine evropskih reditelja, glumaca i drugih umetnika pozvali su srpske vlasti da ne izručuju Gnjota i upozorili da mu preti „zatvor, mučenje, čak i smrtna kazna“ ako se vrati u Belorusiju.

Otvoreno pismo umetnika objavljeno je 26. avgusta, a preneo ga je Gardijan.

Gnjot je jedan od hiljada građana Belorusije koji je učestvovao u masovnim demonstracijama 2020, na kojima je osporavana izborna pobeda autoritarnog lidera Aleksandra Lukašenka.

Gnjot je osnivač Slobodne asocijacije sportista (SOS BY) koja se u Belorusiji smatra ekstremističkom organizacijom.

Kada je u junu 2021. dobio sudski poziv bez potpisa, u kojem se od njega traži da „kao svedok“ dođe u istražni biro Belorusije, advokati su mu savetovali da napusti Belorusiju jer takvi pozivi ukazuju na to da beloruske vlasti žele da ga uhapse.

U Srbiju je došao sa Tajlanda, gde je bio u egzilu. A povod je, kako ističe, bio posao – odnosno zakazano snimanje.

U beogradskom Centralnom zatvoru je proveo sedam meseci, da bi potom 5. juna bio prebačen u kućni pritvor.

U beloruskim zatvorima nalazi se više od 1.500 političkih zatvorenika. Među njima su novinari, aktivisti za ljudska prava i političari.

Između 200.000 i 500.000 Belorusa pobeglo je iz svoje domovine nakon gušenja antirežimskih protesta 2020. godine.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari