Tramp i Kamala HarisFoto: EPA-EFEJUSTIN LANE EPA-EFEBONNIE CASH

Glasači u SAD izlaze na birališta 5. novembra da bi izabrali svog sledećeg predsednika.

Izbori su u početku bili revanš 2020, ali je to poništeno u julu kada je predsednik Džo Bajden završio svoju kampanju i podržao potpredsednicu Kamalu Haris.

Sada je veliko pitanje – da li će Amerika dobiti prvu ženu predsednika ili drugi mandat Donalda Trampa?

Ko vodi u nacionalnim anketama?

Haris je ispred Trampa u nacionalnim anketnim prosecima. U mesecima koji su prethodili Bajdenovoj odluci da odustane, ankete su stalno pokazivale da on zaostaje za bivšim predsednikom Trampom.

Ali trka se zaoštrila kada je Haris krenula u kampanju i ona je razvila malo vođstvo koje je od tada zadržala.

Dva kandidata su se okršala u televizijskoj debati u Pensilvaniji 10. septembra koju je pratilo nešto više od 67 miliona ljudi.

Nekoliko brzih anketa objavljenih odmah nakon debate pokazalo je da većina gledalaca misli da je Haris bila bolja, ukazuje BBC.

Većina nacionalnih anketa sprovedenih od tada sugeriše da je Haris ostvarila neke male uspehe i iako se njen prosek u anketama nije mnogo pomerio, njeno vođstvo je blago poraslo sa 2,5 procentnih poena na dan debate na 2,9 poena nedelju dana kasnije.

Međutim, taj marginalni podsticaj uglavnom je bio posledica Trampovih brojki. Njegov prosek je rastao uoči debate, ali je pao za pola procenta u sedmici nakon toga.

Iako su ove nacionalne ankete koristan vodič o tome koliko je kandidat popularan širom zemlje u celini, one nisu nužno tačan način da se predvidi rezultat izbora.

To je zato što SAD koriste sistem izbornog koledža, po kojem se svakoj državi daje određeni broj glasova koji je otprilike u skladu sa veličinom njenog stanovništva. Ukupno 538 glasova elektorskog kolegijuma je na raspolaganju, tako da kandidat treba da postigne 270 da bi pobedio.

U SAD postoji 50 država, ali pošto većina njih skoro uvek glasa za istu stranku, u stvarnosti postoji samo malo onih gde oba kandidata imaju šanse da pobede. Ovo su mesta na kojima će izbori biti dobijeni i izgubljeni i poznata su kao „battleground states“ („države bojišta“, države na „bojnom polju“).

Ko pobeđuje u državama „na bojnom polju“?

Trenutno su ankete veoma tesne u sedam država na bojnom polju, zbog čega je teško znati ko zaista vodi trku.

Ima manje državnih anketa nego nacionalnih, tako da imamo manje podataka za rad i svaka anketa ima marginu greške što znači da brojevi mogu biti veći ili manji.

Kako stoji, nedavne ankete pokazuju da samo jedan ili dva procentna poena razdvajaju kandidate u nekoliko država. To uključuje Pensilvaniju, koja je ključna jer ima najveći broj elektorskih glasova u ponudi i stoga olakšava pobedniku da dostigne potrebnih 270 glasova.

Pensilvanija, Mičigen i Viskonsin su svi bili uporišta demokrata pre nego što ih je Tramp pocrveneo na svom putu ka osvajanju predsedničkog mesta 2016.

Bajden ih je ponovo preuzeo 2020. i ako Haris može da ponovi isto ove godine, ona će biti na putu da pobedi na izborima.

Možemo li verovati anketama?

U ovom trenutku, ankete pokazuju da su Kamala Haris i Donald Tramp na nekoliko procentnih poena jedan od drugog u državama na bojnom polju – a kada je trka tako blizu, veoma je teško predvideti pobednike.

Ankete su potcenile podršku Trampu i 2016. i 2020. Anketne kompanije će pokušavati da reše taj problem na više načina, uključujući kako da njihovi rezultati odražavaju sastav biračke populacije.

Ta prilagođavanja je teško ispraviti i anketari i dalje moraju da nagađaju o drugim faktorima kao što je ko će se zaista pojaviti na glasanju 5. novembra.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari