Balkansko čvorište u Varni kao pandan Južnom toku 1Foto: Wikipedia

Glavna tema sastanka bugarskih zvaničnika i predstavnika 17 svetskih energetskih kompanija, poput BP, OMV, Gasproma, Depa, SOCAR, RWE, koji je održan početkom septembra u crnomorskoj luci Varna, bila je izgradnja balkanskog gasnog čvorišta.

Tu ideju promoviše bugarska vlada a naišla je i na podršku Evropske komisije. Bugarska je posle odustajanja Rusije od Južnog toka predložila izgradnju čvorišta za gas na crnomorskoj obali do koga bi taj energent stizao iz raznih izvora. Procenjuje se da bi izgradnja tog centra, iz koga bi mogao da se distribuiše i tečni prirodni gas, koštala više od dve milijarde evra, što ukazuje na to da bi trebalo pronaći investitore za buduće balkansko čvorište za gas.

Izgradnju čvorišta za gas u blizini Varne bugarski premijer Bojko Borisov predložio je nakon što je Rusija odustala od realizacije Gaspromovog projekta gasovoda Južni tok zbog protivljenja Evropske komisije. Južnim tokom, inače, trebalo je da se distribuira 63 milijarde kubnih metara gasa godišnje iz Rusije do Bugarske i dalje do Evrope – kroz Srbiju, Mađarsku i Sloveniju. Ispostavilo se, međutim, da je Bugarska prekršila pravila EU o javnim nabavkama. „Novim ambicioznim projektom predviđeno je da u čvorište stiže gas iz Rusije, Azerbejdžana i Turkmenije, kao i Bugarske i Rumunije“, izjavio je zimus na sastanku visokih funkcionera iz sektora energetike u Sofiji Borisov. On je tada poručio da će vlada i Evropska komisija zajedno razvijati projekat i obezbediti sredstva za njegovo finansiranje. Borisov je kazao da će Bugarskoj biti potrebne 2,2 milijarde evra da izgradi čvorište koje će moći da, pored gasa iz cevovoda, distribuiše i tečni prirodni gas (LNG) iz terminala u Grčkoj.

U nastojanju da podrži tu ideju i da diverzifikuje svoje snabdevanje gasom, Sofija ulaže napore i da izgradi gasne veze sa Grčkom, Rumunijom, Srbijom i Turskom, kažu u bugarskoj vladi. U sklopu tih napora Borisov vidi i mogućnost „kraće verzije Južnog toka“ ali su izostali detalji u vezi s tim. To se verovatno odnosi na planiranu podmorsku liniju od Rusije do Bugarske. Bugarska vlada je ranije saopštila da su Borisov i ruski predsednik Vladimir Putin telefonom razgovarali o osnivanju radne grupe za razmatranje zajedničkih energetskih projekata. „Radna grupa bi trebalo da razmotri mogućnosti za rešavanje problema u vezi sa tim projektima, među kojima je i Južni tok, posmatrano u kontekstu regulative Evropske unije“, navedeno je u saopštenju.

– Pošto je imala određene gubitke, Rusiji su potrebne garancije čvrste kao stena da se vrati projektu Južni tok. Vidimo da je bugarska strana zainteresovana da se vrati tom projektu… Ali same namere nisu dovoljne – izjavio je Putin na konferenciji za novinare, održanoj 9. avgusta posle sastanka sa turskim predsednikom Redžepom Tajipom Erdoganom, prenela je agencija Interfax.

Predsednik Evropske komisije Žan-Klod Junker rekao je da Komisija nastavlja da radi na razvoju balkanskog gasnog čvorišta, koje bi moglo da uključuje i isporuke ruskog gasa, ali samo ako je to „potpuno u skladu sa pravilima o konkurenciji EU“, navedeno je u Junkerovom pismu bugarskoj vladi.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari