Budući aerodrom u Trebinju izvor neslaganja: Srbija finansira, Hrvatska protiv

Njegova gradnja je aktuelizovana jer je Vlada Srbije odlučila da finansira celi projekat.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić, tokom posjete Banjaluci 23. jula 2020. predložio je da Srbija na lokaciji Taleža između gradova Trebinje, Bileća i Gacko u Hercegovini izgradi aerodrom i upravlja njime.

U Beogradu, u avgustu iste godine, Vučić je rekao i da Republika Srbija i RS nameravaju da zajedno završe aerodrom u Trebinju i da bi „prvi avion trebalo da poleti do marta 2022. godine“.

Iz Vlade Srbije nije odgovoreno na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) zbog čega su se odlučili na to.

Osnivač preduzeća „Aerodrom Trebinje“ je preduzeće „Aerodromi Srbije“ Niš.

No, i pre nego što je počela izgradnja, sporna je lokacija, i to za susednu Hrvatsku.

Reč je o mestu Taleža gde je planirana gradnja piste i prateći objekti, za koje vlast u Dubrovniku, udaljenom tridesetak kilometara od Trebinja, smatra da će biti izgrađeni u zaštitnoj zoni reke Omble.

Time bi se, navode, ugrozilo izvorište pitke vode za oko 80.000 Dubrovčana.

Od bh. vlasti su tražili da reši problem, odnosno da se aerodrom izmesti.

U međuvremenu, Skupština bh. entiteta Republika Srpska ubrzava proces eksproprijacije zemljišta izmenom zakona.

Aerodrom Trebinje nalazio bi se na manje od 50 kilometara od tri već postojeća međunarodna aerodroma – Tivta u Crnoj Gori, Dubrovnika u Hrvatskoj i Mostara u BiH.

Inače, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine (BiH) utvrdilo je pre dve godine predlog osnova za pregovore sa Vladom Srbije o saradnji pri izgradnji aerodroma u Trebinju.

Kako je navedeno, na ovaj način uspostavlja se osnova za nastup dve države prema trećim zainteresovanim stranama i dostupnim izvorima za finansiranje izgradnje aerodroma, koji će „omogućiti veći protok ljudi, roba, kapitala, usluga, a samim tim i ekonomski razvoj“.

O ovom predlogu se treba izjasniti i Predsedništvo BiH, koje do sada o tome nije raspravljalo, uvidom u sednice Kolektivnog šefa države na zvaničkoj veb-stranici.

Republika Srbija bi, po dosadašnjim najavama iz Ministarstva saobraćaja i građevinarstva te zemlje, trebalo da uloži u gradnju trebinjskog aerodroma oko 50 miliona eura.

Šta je do sada urađeno?

U izmenama zakona o eksproprijaciji, koji je na dnevnom redu Skupštine RS 29. oktobra, navedeno je da je izgradnja Aerodroma u Trebinju investicija „od opšteg interesa za Republiku Srpsku“.

Iz Ministarstva prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije RS su za RSE kazali kako su izdati lokacijski uslovi, sprovedena strateška i prethodna procena uticaja na životnu sredinu.

Trenutno se, dodaju, vrši dopuna studije uticaja, nakon čega će se pristupiti reviziji te studije.

Ističu i da projekat izgradnje finansira Republika Srbija dok će entitet RS osigurati „neophodne dozvole za priključnu komunalnu infrastrukturu i njenu izgradnju“.

Gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić za RSE kaže da je „grad preuzeo niz aktivnosti o pitanju prostorno -planske dokumentacije, uvođenja u urbanistički plan koji se radi“.

Istovremeno, direktor aerodroma Trebinje Mladen Stanković navodi za RSE da se završava izrada dokumentacije koja je neophodna za izgradnju, te da se počelo i sa otkupom zemljišta na budućoj lokaciji.

„Do sada je otkupljeno oko 12 posto zemljišta. Cijenu su utvrdili nezavisni vještaci“, kaže Stanković za RSE.

U izmenama zakona o eksproprijaciji navedeno je kako su radovi na eksproprijaciji bili usporeni u 2020. i 2021. godini zbog epidemiološke situacije izazvane kovidom 19.

Najavljeno je da će se oni okončati u 2025. godini.

Rešavanje imovinsko-pravnih odnosa preduslov je za izdavanje građevinske dozvole.

Hrvatska protiv izgradnje aerodroma, najavljuju i pravnu borbu

„Te investicije ne smiju praviti štetu prekograničnom susjedu, u ovom slučaju nama u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Zato smo preko našeg Ministarstva vanjskih poslova i Ministarstva za zaštitu okoliša tražili da se otkloni ta ugroza. Na to imamo pravo prema ESPO konvenciji koja predviđa usuglašavanje sa susjedima u pograničnim područjima kada se radi o ovakvim delikatnim projektima“, navodi Nikola Dobroslavić, župan Dubrovačko- neretvanske županije u razgovoru za RSE.

Godine 2009. Bosna i Hercegovina, a Srbija 2007. su pristupile međunarodnoj Konvenciji o proceni uticaja na okolinu preko državnih granica, tzv. ESPOO Konvencije, kao i Protokola o strateškoj proceni okoliša, tzv. SEA protokola.

Izgradnja vazdušnih luka spada u popis aktivnosti, odnosno zahvata na koje se primenjuju načela i odredbe ESPOO Konvencije i SEA Protokola.

Dobroslavić kaže i kako iz RS nije odgovoreno na način koji bi uverio Hrvatsku i županiju da neće biti ugrožena reka Ombla.

Kompleks aerodroma treba da obuhvata oko 302 hektara bez pristupnih saobraćajnica dok će maksimalna dužina poletno-sletne staze biti 3.500 metara.

Lokacija predviđena za izgradnju budućeg aerodroma se nalazi na neravnom kraškom terenu.

„Očekujem da će se izmjestiti lokacija, koja nama neće štetiti. Naravno da ćemo koristiti sva pravna sredstva“, kaže Dobroslavić, dodajući da u slučaju zagađenja izvorišta reke Omble bi došlo do „potpunog prekida vodosnabdijevanja zbog nepostojanja zamjenskih izvora na tom području“ kaže Dobroslavić.

Izvorište Omble snabdeva oko 80.000 stanovnika.

„Moji istupi po ovom predmetu su motivirani brigom za interese Grada Dubrovnika i njegovih građana i usmjereni su na zaštitu izvorišta rijeke Omble. Grad Dubrovnik nije obaviješten o aktualnostima ovog projekta niti o tome u kojoj je isti fazi“, kaže za RSE gradonačelnik Grada Dubrovnik Mato Franković.

Neće biti negativnog uticaja na reku, uveravaju iz Trebinja

Iz Ministarstva prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije RS navode kako je Aerodrom Trebinje planiran u III zoni sanitarne zaštite izvorišta „Ombla“.

Ističu da to ne predstavlja problem kada se primenjuju odgovarajuće mere zaštite, koje će, dodaju, detaljno biti propisane ekološkom dozvolom.

„Provedene su sve domaće i međunarodne procedure od značaja za procjenu mogućih uticaja i zaštitu životne sredine. Investitor je dužan da primjedbe dostavljene iz Hrvatske detaljno razmotri i na njih odgovori u konačnoj verziji Studije uticaja na životnu sredinu Aerodroma Trebinje“, dodaju u Ministarstvu.

Direktor Aerodroma u Trebinju Mladen Stanković kaže kako se ne očekuje nikakav negativan uticaj na bilo koji segment životne sredine, uključujući i vodoizvorište u Hrvatskoj.

„Saslušali smo primjedbe, komentare i država iz okruženja Hrvatske i Crne Gore. Crna Gora nije imala primjedbi na izrađenu studiju, Hrvatska jeste, sve će to biti obrazloženo u konačnoj studiji uticaja na životnu sredinu i argumentovano na propisan način. Što se tiče potencijalnog uticaja oni su u prihvatljivom domenu“, kaže Stanković za RSE, te dodaje da će aerodrom ispunjavati najviše ekološke standarde.

Prema elaboratu uz prethodnu procenu o uticaju na životnu sredinu, koji je izradila kompanija iz Banjaluke 2022. godine, a koji je objavljen na stranici Ministarstva privrede Hrvatske, navedeno je da unutar predmetnog područja nema stalnih površinskih vodotoka.

Ističe se i da, kada su u pitanju prekogranični uticaji, mogući su uticaji na izvorište reke Omble.